Koga zanima statistika iznenadiće procjena da sada na svijetu živi 300-450 ljudi starih sto godina (i koju godinu više), a onih preko 110 godina ima čak 65 (od ovog broja čak 63 su žene). Najstariji čovjek (zavedena krštenica) umro je pre 16 godina i živeo je 122 i 164 dana. Zvao se Jeanne Calment (i pušio je 100 godina!).
Ovo istraživanje je donelo interesantne rezultate koje treba da zna svako ko želi dugovječnost, mirnu i zdravu.
Stogodišnjaci su sitne građe. Mnogo kraće žive ’veliki’, krupni i debeli.
Stogodišnjaci žive u velikim porodicama i do tridesete godine imaju bar četvoro djece.
Vežba, kretanje i svakodnevna aktivnost njihov su životni stil od kada znaju za sebe.
Dobra genetika – imaju pretke koji su takođe doživeli duboku starost.
Religiozni su (nije bitno kojoj religiji pripadaju).
Veliki broj stogodišnjaka se bavi poljoprivredom i živi seoskim načinom života.
Njihov životni stil podrazumijeva svakodnevnu i aktivnu komunikaciju sa prijateljima i rodbinom.
Većinu stogodišnjaka je rodila majka u ranoj mladosti.
Interesantno – većina je rođena u jesenjem periodu (za našu klimatsku zonu septembar, oktobar, novembar).
Svi su navikli na obroke sa obaveznom svježom, sirovom hranom.
Dugovečni ljudi imaju izuzetno jaku volju i od kada znaju za sebe znaju i za odbranu od stresa. Rijetko imaju visok krvni pritisak.
Regije u kojima ljudi žive duže i to aktivno i to pošto napune 100 godina su Japan (Okinava), Sardinija, Kostarika, Grčka (Ikarija), Kalifornija (Loma Linda)
