Vještak Haškog tužiteljstva za povijest Robert Donia izjavio je na suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, na Rezidualnom mehanizmu u Den Haagu, da su vlasti Srbije podržavale vodstvo bosanskih Srba u ostvarivanju ratnog cilja – stvaranju homogene srpske države u Bosni i Hercegovini.
Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Stanišić i njegov pomoćnik Simatović optuženi su za progon, ubojstva, deportaciju i prisilno premještanje nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Po optužnici, ti zločini počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Bosne i Hercegovine koje su lideri Srba proglasili srpskim.
Razdvajanje Srba od Bošnjaka i Hrvata
Na čelu tog zločinačkog udruženja, prema optužnici, bio je predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a među protagonistima su bili tadašnji lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Prema Doniji, vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj su imale isti cilj, ali je razlika bila u tome da je Miloševićeva vlast željela da se prihvate mirovni planovi koji bi “postupno doveli do homogene srpske države u Bosni i Hercegovini”, dok je Karadžić želio da “područja preuzeta etničkim čišćenjem budu odmah priznata”.
“Najvažniji ciljevi bili su demografsko i političko razdvajanje Srba od Bošnjaka i Hrvata, povezivanje srpskih teritorija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa Srbijom preko posavskog koridora, uklanjanje granice među Srbima na Drini i podjela Sarajeva”, rekao je Donia.
Kao dokaz da je Stanišić još krajem 1991. godine znao za namjeru bosanskih Srba da formiraju svoju državu i podržavao je, Donia se pozvao na presretnuti razgovor Stanišića s Karadžićem, nakon što je, u prosincu iste godine, samozvana skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini “obavila pripreme” za proglašavanje RS-a.
“Imate republiku, rekao je tada Stanišić”, tvrdi Donia.
‘Uništavanje Alijine države’
Korijene uspostavljanja odvojene srpske vlasti u Bosni i Hercegovini Donia je identificirao u formiranju zajednica srpskih opština, s proljeća 1991. godine, koje su ubrzo prerasle u srpska autonomna područja, odnosno takozvane oblasti.
Kao dokaz za to vještak je naveo kasnije izjave zastupnika Skupštine RS-a, poput Voje Kuprešanina, po kojem je “svrha bilo (…) uništavanje Alijine države”, ili unitarne Bosne i Hercegovine.
Kao sljedeći korak, Donia je označio Karadžićevu direktivu s kraja 1991. godine, poznatu kao “varijanta A i B”, o preuzimanju vlasti u općinama gdje su Srbi većina, ali i tamo gdje su manjina.
Donia je, zatim, opisao kako su srpski zastupnici formirali svoju odvojenu skupštinu, pošto su, usprkos njihovom protivljenju, Bošnjaci i Hrvati u Skupštini Bosne i Hercegovine, u listopadu 1991. godine, usvojili Deklaraciju o suverenosti.
Karadžićeve prijetnje u Skupštini BiH
Tužitelj Douglas Stringer prikazao je u sudnici govor kojim je Karadžić “preklinjao” većinu zastupnika da to ne čine, uz upozorenje da će to Bosnu i Hercegovinu odvesti “u pakao” rata, u kojem će Bošnjaci “nestati”.
U povijesnom pregledu nastanka RS-a, Donia je, kao posebno važnu, izdvojio sjednicu skupštine održanu 12. ožujka 1992. godine, na kojoj je, pored usvajanja strateških ratnih ciljeva, praktično formirana Vojska RS-a postavljanjem Ratka Mladića za zapovjednika.
Do tih zaključaka američki povjesničar Donia došao je, kako je rekao, analizirajući tisuće stranica zapisnika sa zasjedanja Skupštine RS-a, kao i sa sastanaka Savjeta za usklađivanje državne politike Jugoslavije.
Doniju će u srijedu unakrsno ispitivati branitelji Stanišića i Simatovića, prenosi BIRN.
