Nepuna dva mjeseca ranije, početkom aprila, na isti način označavani su i ubijeni i muslimani Bijeljine.
U BiH, Hrvatskoj, ali i nekim drugim zemljama 31. maj se već nekoliko godina obilježava kao Dan bijelih traka.
Ipak, srpske vlasti još uvijek ne žele priznati zločine nad muslimanima Prijedora i okolnih mjesta. Negiraju postojanje zločina. Osporavaju i masovnu grobnicu Tomašica u blizini Prijedora, koja je jedna od najvećih masovnih grobnica pronađena na tlu Evrope.
U presudi Haškog tribunala prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osuđen na 40 godina zavora zbog zločina u BiH, Prijedor se također spominje kao mjesto gdje je srpska vojska počinila zločine.
Goran Zorić iz prijedorskog Udruženja „Kvart“ prije nekoliko dana pokušao je u lokalnim novinama objaviti sjećanje na ubijenu djecu Prijedora, ali mu urednici novina to nisu dozvolili. Tokom stradanja muslimana u Prijedoru 1992. godine ubijeno je više od 100 djece.
Ugledni banjalučki politički analitičar i sociolog Srđan Puhalo rekao je da je danas „dan kada smo ponižavajući Bošnjake u Prijedoru ponizili sebe“, piše NAP.
