Nakon više od 50 godina od ubistva 35. predsjednika Sjedinjenih Država Johna Fitzgeralda Kennedyja (JFK), u skladu sa zakonom donesenim još 1992. godine, američka vlada će danas objaviti tajne dokumente u vezi sa ubistvom jednog od najpopularnijih i najvoljenijih šefova države.
Riječ o više od 3.000 dokumenata koji nikada ranije nijesu viđeni u javnosti i više od 30.000 koji su bili djelimično dostupni.
Decenijama je saznanje o postojenju tajnih dosijea podgrijavalo teorije zavjere da je još neko, osim Lee Harveya Oswalda, umiješan u ubistvo.
Pitanje je – hoće li objelodanjivanje tajnih dokumenata okonačati te teorije?
Eksperti kažu da će najviše svjetlosti tajni dokumenti baciti na Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) i Federalni istražni biro (FBI), odnosno njihova saznaja o Harvey Lee Oswaldu, naročito prije nego što je ubio Johna Kennedyja u Dalasu, 22. novembra 1963.
Šta su tačno znali i kakve su informacije imali o Oswaldovom misterioznom šestodnevnom odlasku u Meksiko u septembru, malo prije ubistva, te tamošnjim konataktima sa kubanskim i ruskim špijunima, kao i da li je tokom boravka tamo pominjao da namjerava ubiti predsjednika Kennedyja?
Nekadašnji ugledni novinar The New York Timesa, danas istraživač i istoričar, Philip Shenon, inače autor knjige “Okrutan i šokantan akt: Skrivena istorija ubistva Kennedya” (Cruel and Shocking Act: Secret History of the Kennedy Assassianton), u današnjem tekstu za The Guardian navodi da će tajni dokumenti baciti novu svjetlost na zavjeru o ubistvu, ali ne ono što većina očekuje.
Navodeći potanko razloge, Shenon kaže da bi se iz tajnih dokumenata moralo vidjeti da li bi, zapravo, ubistvo predsjednika moglo biti spriječeno da su CIA i FBI bolje radili posao u skladu sa informacijama sa kojima su raspolagali o Harveyu Lee Oswaldu, kojeg su, izgleda, godinama pratili, još od 1959. godine i pokušaja prebjega u Moskvu, te znali za njegove sumnjive aktivnosti.
Takođe bi, navodi Shenon, trebalo da se vidi da li su onda CIA i FBI bili angažavani na zataškavanju, prije svega, traljavo odrađenog posla na zaštiti Kennedyja, imajući u vidu informacije sa kojima su raspolagali o njemu.
Trebalo ni da se otkrije i šta je od tih dokumenata bilo dostupno Warrenovoj komisiji.
Ova komisija je istraživala ubistvo Kennedyja, da li je Harvey Lee Oswald, samoproklamovani marksista, djelovao sam, da li je jedini pucao na predsjednika, kao i okolnosti pod kojima je dva dana kasnije Jack Ruby, blizak mafiji, ubio Oswalda u rukama policije.
Warrenovu komisiju formirao je predsjednik Lyndon B. Johnson i na njeno čelo postavio glavnog tužioca SAD-a Earla Warrena.
Dvostranačka Warrenova komisija je tokom istrage bila suočena sa opstrukcijima iz CIA-e i FBI-ja.
Obje ove službe su, navodi Shenon, imali Oswalda “pod agresivnim nadzorom” u mjesecima uoči ubistva i znale da je razgovarao sa ljudima koji su u tom trenutku vrhunca hladnog rata želile Kenndeya mrtvog.
Dokazi sakupljeni o Oswaldu prije ubistva trebalo je da upale “crveno svjetlo” kao prijetnju po Kennedyja, nerado je to priznao i bivši direktor FBI-ja, Clarence Kelleynakon penzionisanja, podsjeća Shenon i citira njegove riječi iz memoara objavljenih 1987. godine, u kojima kaže: “Da je FBI djelovao na osnovu informacija, JFK ne bi, bez sumnje, umro u Dalasu i istorija bi krenula u drugom pravcu”.
Objavljivanje tajniah dosijea omogućeno je zahvaljujući autorima zakona usvojenog u američkom Kongresu 1992, “Zakon o sakupljanju podataka o ubistvu JFK” (JFK Assassination Records Collection Act), kojim je predviđeno da se svi podaci danas javno objelodane.
Tada su obrazložili da su posebno bili alarmirani, oblakom sumnji koji je izazvao film Olivera Stonea objavljen godinu dana ranije. Prema Zakonu svi vladini dokumenti moraju u potpunosti biti objelodanjeni 25 godina od momenta kada je stupio na snagu, odnosno od kada ga je potpisao George Bush stariji, a to pada na 26. okobar 2017.
Američki predsjednik Donald Trump neuspješno je prije nekoliko dana za objavljivanje tajnih dosijea o ubistvu Johna F. Kennedyja zasluge pokušao da pripiše sebi – i to tweetanjem.
Američki Nacionalni arhiv postaviće, kako se procjenjuje, oko 3.100 dokumenta u koje istoričari, istraživači i javnost nijesu imali uvid, kao zaštićene djelove više od 30.000 dokumenta koji su djelimično bili dostupni.
“Sve dok vlada zadržava dokumente na ovaj način, to će potpirivati sumnje da postoji neki tajni dokazi o Kennedyjevom ubistvu”, rekao je predsjednički istoričar na Boston koledžu za Associated Press (AP) Patrick Maney.
CIA i FBI, čiji će klasifikovani dokumenti ugledati svjetlo dana, odbili su, navodi AP, da odgovore na pitanja da li su posljednjih dana lobirali kod Trumpa da se zaustavi objavljivanje.
Naime, Trump bi mogao da blokira objavu ako procijeni da bi neki od dokumenata mogao da ugrozi nacionalnu sigurnost.
Međutim, on je u srijedu na Twitteru napisao: “Predugo očekivano objavljivanje JFK fajlova biće obavljeno sjutra. Veoma interesantno”.
Decenijama unazad brojne se teorije zvjere vode oko ubistva Johna F. Kennedyja, od toga da li je Oswald bio jedni koji je pucao (svi kredibilni dokazi i dalje ukazuju na to, op.a.), po čijem je nalogu to uradio ovaj samoproklamovani marksista, zašto ga je dva dana kasnije ubio Ruby i da li je, prema nalogu mafije, riječ o puču u koji su umiješani predsjednik Johnson i arhitekte vijetnamskog rata u Pentagonu.
Mnogi kažu da, kakvi god dokumenti danas ugledaju svjetlo dana, ne očekuje se da će dati konačan odgovor na pitanje – da li je još neko, osim Harveyja Leeja Oswalda, umiješan u ubistvo JFK-a?
