Gripa je akutna zarazna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence, najčešće tipa A i B, i jedna je od najraširenijih sezonskih infekcija u svijetu. Iako se često pogrešno uspoređuje s prehladom, gripa je ozbiljnija, naglije se razvija i može dovesti do teških komplikacija, osobito kod osoba oslabljena imuniteta, starijih ljudi, vrlo male djece, trudnica i osoba s kroničnim bolestima.
Prenosi se kapljičnim putem, što znači da se virus širi kada oboljela osoba kašlje, kiše ili razgovara, a kapljice pune virusa dopru do druge osobe ili se talože na površinama koje ljudi zatim dodiruju pa prenose virus na oči, nos ili usta. Budući da virus može preživjeti određeno vrijeme na predmetima, prijenos je moguć i posredno, što gripu čini vrlo zaraznom. Inkubacija je kratka, obično jedan do četiri dana, a simptomi se pojavljuju naglo i snažno.
Tipični simptomi uključuju visoku temperaturu, zimicu, naglu slabost, bol u mišićima i zglobovima, glavobolju, suhi kašalj, bol u grlu, začepljen nos i izraziti osjećaj iscrpljenosti. Dok prehlada često omogućuje nastavak svakodnevnih aktivnosti, gripa najčešće potpuno onesposobi osobu barem nekoliko dana.
Najučinkovitija mjera zaštite
Kod većine ljudi gripa prolazi spontano, no kod ranjivih skupina može doći do komplikacija poput upale pluća, upale srčanog mišića, teškog dehidracijskog stanja, pogoršanja astme, kroničnog bronhitisa ili drugih postojećih bolesti. Upravo zbog tih rizika gripa se smatra ozbiljnijom infekcijom nego što mnogi misle.
Sezona gripe u našim krajevima slijedi jasan obrazac i najčešće se javlja od kasne jeseni do kraja zime, s vrhuncem u siječnju i veljači. U nekim sezonama virus cirkulira manje intenzivno, dok u drugima uzrokuje velik broj slučajeva, ovisno o tome koji sojevi virusa dominiraju i koliko se dobro podudaraju s godišnjim cjepivom. Virusi influence stalno se mijenjaju, a te male genske promjene razlog su što svake godine nastaje novi sezonski val gripe i što je potrebno ažurirati cjepivo.
Prevencija gripe temelji se na kombinaciji cijepljenja, higijenskih mjera i odgovornog ponašanja. Cijepljenje je najučinkovitija mjera zaštite jer smanjuje vjerojatnost obolijevanja, ali i rizik od teškog oblika bolesti čak i ako se osoba ipak zarazi. Cjepivo protiv gripe mijenja se svake godine kako bi bilo usklađeno s virusima za koje se predviđa da će kružiti u predstojećoj sezoni.
Imunosnom sustavu obično trebaju dva tjedna da razvije zaštitu nakon cijepljenja pa se preporučuje cijepiti se u jesenskim mjesecima, prije pojave većeg broja slučajeva. Cijepljenje se posebno preporučuje osobama starije životne dobi, kroničnim bolesnicima, trudnicama, zdravstvenim djelatnicima i svima koji borave s osobama visokog rizika.
Važnost prevencije
Uz cijepljenje, higijenske mjere imaju važnu ulogu u sprečavanju širenja virusa. Redovito pranje ruku toplom vodom i sapunom, izbjegavanje dodirivanja lica, češće provjetravanje prostorija i izbjegavanje boravka u prostorima s mnogo ljudi tijekom intenzivne sezone gripe pomažu u smanjenju prijenosa virusa.
Kašljanje i kihanje u papirnatu maramicu ili unutarnju stranu lakta te ostanak kod kuće nakon pojave simptoma jednostavne su mjere koje štite i nas i druge. Osoba je najzaraznija u prvih nekoliko dana bolesti, no zaraznost može trajati i dulje, osobito kod djece i osoba oslabljenog imuniteta.
Liječenje gripe ovisi o težini simptoma. Kod većine ljudi primjenjuje se simptomatsko liječenje, koje uključuje odmor, dovoljan unos tekućine i primjenu lijekova za snižavanje temperature i ublažavanje boli prema uputama liječnika ili ljekarnika.
Antivirusni lijekovi mogu skratiti trajanje simptoma i smanjiti rizik od komplikacija ako se počnu primjenjivati u prvih 48 sati od početka bolesti. Oni se uglavnom preporučuju osobama iz rizičnih skupina ili onima kod kojih postoji sumnja na teži tijek bolesti. Važno je naglasiti da antibiotici ne pomažu jer su neučinkoviti protiv virusa i koriste se samo ako se razvije sekundarna bakterijska infekcija.
Komplikacije gripe
Posebno je važno znati prepoznati znakove pogoršanja, a to su otežano disanje, jaka bol u prsima, uporni kašalj, izrazito visoka temperatura koja se ne spušta, zbunjenost, dehidracija ili naglo pogoršanje općeg stanja. U takvim slučajevima potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć jer komplikacije gripe mogu biti ozbiljne i zahtijevati bolničko liječenje.
Djeca, trudnice i starije osobe posebne su skupine koje uvijek treba pomno promatrati kod pojave simptoma gripe. U slučaju djece, znakovi poput odbijanja hrane ili pića, pospanosti koja odstupa od uobičajene, poteškoća s disanjem ili plavičaste boje kože zahtijevaju hitnu procjenu liječnika.
Gripa može ozbiljno opteretiti zdravstveni sustav, osobito tijekom sezona u kojima se pojave sojevi koji uzrokuju intenzivnije i dugotrajnije epidemije. U takvim razdobljima bolnice bilježe veći broj pacijenata s upalom pluća i drugim komplikacijama, što je jedan od razloga zašto se naglašava važnost cijepljenja i preventivnih mjera u cijeloj populaciji.
Iako je gripa sezonska i uobičajena bolest, povijest je pokazala da se virus ponekad može promijeniti toliko da postane potpuno nov za ljudski imunosni sustav, što dovodi do pandemija. Najpoznatiji je takav primjer pandemija gripe 1918. godine, zatim pandemija 1957., 1968. i najnovija pandemija 2009. uzrokovana virusom H1N1.
Pandemijska gripa razlikuje se od sezonske po tome što se novi virus širi vrlo brzo i zahvaća veći dio populacije, često s ozbiljnijim posljedicama. Danas postoje sustavi ranog upozoravanja i međunarodnog nadzora koji prate cirkulaciju virusa i omogućuju brze reakcije, no činjenica da se virus može promijeniti podsjeća na važnost kontinuirane pažnje i globalne suradnje.
Važno je razlikovati znanstveno dokazane činjenice od mitova koji često kruže među ljudima. Jedan je od najraširenijih mitova da cjepivo protiv gripe može izazvati gripu, što nije moguće jer cjepiva koja se koriste ne sadrže živi virus sposoban za umnažanje. Česta je i zabluda da je gripa opasna samo za starije osobe, iako teški oblici bolesti mogu pogoditi i sasvim mlade i zdrave ljude, osobito ako se zaraze virusom koji je te sezone posebno agresivan. Još jedan mit jest da je dovoljno jednom preboljeti gripu kako bi osoba bila zaštićena, jer virusi se kontinuirano mijenjaju pa zaštita iz prijašnjih sezona ne štiti nužno od novih sojeva.
Kada se pojave simptomi gripe, najvažnije je ne ignorirati ih i dopustiti tijelu da se odmori. Pretjerano naprezanje, odlazak na posao unatoč temperaturi ili nastavak intenzivne fizičke aktivnosti može produljiti bolest i povećati rizik od komplikacija.
Važno je piti dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija i pomoći tijelu da se bori protiv infekcije. Kokteli vitamina, agresivni dodaci prehrani ili različiti pripravci koji se često reklamiraju kao lijekovi za gripu nisu zamjena za provjerene medicinske mjere, a njihova učinkovitost nije znanstveno potvrđena.
Velika prednost
Iako se mnogi virusi ne mogu spriječiti, kod gripe imamo prednost jer postoji cjepivo i dokazane preventivne mjere koje mogu značajno smanjiti rizik. Informiranost, odgovorno ponašanje i briga o zdravlju ključ su u borbi protiv gripe. Kada se pravilno razumiju načini prijenosa, simptomi i načini zaštite, lakše je donijeti odluke koje štite i nas i ljude oko nas. Gripa je bolest koju treba shvatiti ozbiljno, ali uz odgovarajuće znanje i postupke možemo je uspješno kontrolirati i smanjiti njezin utjecaj na zdravlje i svakodnevni život.
Gripa ne utječe samo na tijelo, može imati značajan učinak i na mentalno zdravlje. Tijekom bolesti osobe često osjećaju izrazitu slabost, umor, smanjenu koncentraciju, razdražljivost i tjeskobu. To nije samo subjektivan osjećaj, nego posljedica same virusne infekcije i reakcije imunosnog sustava koji oslobađa kemijske tvari koje mogu utjecati na raspoloženje i kognitivne funkcije. Povišena temperatura i bolovi u mišićima otežavaju psihičko stanje jer kronični osjećaj iscrpljenosti može dovesti do frustracije i osjećaja bespomoćnosti.
Kod osoba koje već imaju mentalne poteškoće poput depresije, anksioznosti ili poremećaja spavanja gripa može pogoršati simptome. Istraživanja pokazuju da virusne infekcije općenito mogu privremeno smanjiti kognitivne funkcije, uključujući pozornost, brzinu razmišljanja i kratkoročno pamćenje, što se najčešće primjećuje u prva dva do tri dana bolesti. Dugotrajna iscrpljenost i izolacija tijekom bolesti također mogu dovesti do osjećaja usamljenosti ili stresa, posebno kod starijih osoba i onih koji žive sami.
Mentalno zdravlje važno je održavati i tijekom oporavka. Odmor, kvalitetan san i dovoljan unos tekućine pomažu tijelu da se oporavi i smanjuju negativne učinke na mozak. Podrška obitelji i prijatelja također igra ključnu ulogu u smanjenju stresa i tjeskobe povezane s bolešću. Informiranost o tome što očekivati od bolesti i koliko traje oporavak može ublažiti osjećaj straha i nesigurnosti.
Prevencija gripe cijepljenjem i higijenskim mjerama indirektno štiti i mentalno zdravlje jer smanjuje rizik od teških oblika bolesti, dugotrajne izolacije i stresa povezanog s hospitalizacijom. Također, važno je biti svjestan da kratkotrajni pad mentalne energije i raspoloženja tijekom gripe nije znak ozbiljnog psihičkog poremećaja, već prirodna posljedica akutne infekcije. Ako simptomi depresije ili tjeskobe traju dulje nakon što se tjelesni simptomi povuku, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili psihologom.
Sedam savjeta
Postoji nekoliko praktičnih savjeta za očuvanje mentalnog zdravlja za vrijeme gripe. Prvo, odmor je ključan. Omogućite tijelu dovoljno sna i izbjegavajte naporne aktivnosti jer umor pojačava osjećaj razdražljivosti i tjeskobe. Drugo, održavajte kontakt s bližnjima, makar putem telefona ili videopoziva. Čak i kratki razgovori mogu smanjiti osjećaj usamljenosti i pružiti osjećaj podrške.
Treće, informirajte se iz provjerenih izvora o gripi i očekivanom tijeku bolesti. Znanje o tome koliko traje oporavak i što možete očekivati pomaže u smanjenju stresa i straha. Četvrto, pokušajte održavati laganu rutinu, poput jednostavnih aktivnosti koje ne troše puno energije, čitanja, slušanja glazbe ili gledanja omiljenih emisija, jer osjećaj kontrole nad vremenom smanjuje anksioznost.
Peto, pratite svoje raspoloženje. Ako osjećaji tuge, zabrinutosti ili tjeskobe traju dulje nego simptomi bolesti, zabilježite ih i obratite se liječniku ili psihologu, jer povremeno je potrebna stručna podrška. Šesto, brinite se o osnovnim potrebama – pijte dovoljno tekućine, hranite se lagano i redovito, jer dehidracija i glad mogu pojačati osjećaj umora i razdražljivosti. Na kraju, budite strpljivi prema sebi. Gripa je akutna bolest koja utječe na tijelo i um, i normalno je da se osjećate iscrpljeno i emocionalno osjetljivo. Pravilna njega i briga o mentalnom zdravlju tijekom bolesti ubrzavaju oporavak i pomažu vam da se lakše vratite svakodnevnim aktivnostima.
izvor dnevno.hr
