Onaj ko nosi cvijet odaje počast ubijenim i pokazuje solidarnost sa srebreničkim i majkama Prijedora, Kozarca, Foče, Višegrada i drugih mjesta u BiH u kojima su počinjeni ratni zločini nad civilima.
Napravljen je u želji da se najveća stradanja ljudi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata nikada ne zaborave i ne ponove, stoga srebrenički cvijet predstavlja simbol borbe protiv genocida i ubijanja ljudi.
Cvijet “Sjećanje” prvi put je javnosti predstavljen 1. jula 2011. godine, a osmislile su ga žene iz udruženja “Gračaničko keranje”.
“Tog dana podijelile smo oko 15.000 cvjetova širom BiH. Ideju za izradu cvijeta predložio nam je tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, jer je Srebrenici trebao simbol sjećanja na nevino stradale u genocidu i borbe protiv genocida”, kazala je Feni predsjednica Udruženja “Gračaničko keranje” Azemina Ahmedbegović.
Dodala je da je do sada napravljeno oko 100.000 cvjetova, a cilj svake članice, njih 200 u ovom udruženju, je da napravi onoliko cvjetova koliko je ubijeno Srebreničana.
“Kad nas ne bude, ostat će cvijet koji će pričati tužnu priču o Srebreničanima”, poručila je.
Naglasila je da je članica njihovog udruženja Jasmina Camdić prvobitno napravila nekoliko uzoraka cvjetova od svile i pamuka, od kojih je izabrana konačna vizuelna verzija srebreničkog svijeta.
“Bijela boja latica cvijeta predstavlja stradanje, zelena boja koja je u središtu cvijeta predstavlja nadu, a 11 latica simboliziraju 11. juli 1995. godine”, objasnila je Ahmedbegović.
Udruženje je autorski zaštitilo ovaj cvijet i obavlja kontrolu kvaliteta izrade. Dodala je da im je vrlo bitno da se srebrenički cvijet ne komercijalizira, već da se vodi briga o njegovoj kvaliteti.
“Cvijet prave žene koje nisu zaposlene i koje kvalitetno izrađuju rukotvorine, jer izrada cvijeta u sebi nosi vrlo važnu poruku, a to je da ruka žene ima brigu i ljubav prema svojim najdražim. Neke od tih žena ostale su same da se bore kroz život, jer su izgubile muževe, očeve i sinove. Cvijet im pomaže da se ekonomski osamostale i da na dostojanstven način pokušaju nastaviti dalje”, objasnila je Ahmedbegović.
Cvijet je jako tražen i izvan BiH, a žene koje ga izrađuju su ponosne na ovaj mali znak pijeteta prema žrtvama genocida u Srebrenici.
U Memorijalnom centru u Potočarima prije 12 godina klanjana je prva dženaza i obavljen ukop 600 identificiranih žrtava genocida iz 1995. godine.
Do sada je u Memorijalnom centru ukopan 6.241 identificirani posmrtni ostatak ubijenih Srebreničana.
Ovog 11. jula u Potočarima će biti ukopano 136 žrtava, među kojima je i 18 maloljetnika.
Nakon ove dženaze u Potočarima će biti ukopano 440 maloljetnika. Svaka četrnaesta žrtva ukopana u Potočarima je dijete.
Do sada je DNK analizom preliminarno utvrđen identitet za oko 7.100 ubijenih, a još se traga za oko 1.200 žrtava Srebrenice.
