Naime, oni tvrde da je iznenadna smrt kod mladih dešava često i da u Americi odnese godišnje stotine hiljada mladih života.
Šef Neurokardiološke laboratorije KBC Bežanijska kosa u Beogradu Branislav Milovanović kaže da iznenadna srčana smrt nastaje neočekivano “kao grom iz vedra neba” i u roku od sata od pojave prvih simptoma.
Milovanović dodaje da uzrok mogu biti urođene anomalije srca, koje nisu dijagnostikovane na vrijeme, ali i akutne infekcije entero virusima.
“Uzrok iznenadne smrti mogu biti i akutne infekcije virusima, koji mogu da dovedu do zapaljenja srčanog mišića. Kao posljedica zapaljenja srčanog mišića dolazi do poremećaja srčanog ritma. Osoba koja se bavi sportom, a ne zna da ima zapaljenje srčanog mišića u velikom je riziku”, naglašava Milovanović.
On dodaje da su najčešći virusi koji izazivaju zapaljenje srčanog mišića enterovirusi – koksaki virus, Epštajn-Barov virus, hlamidija i mikoplazma pneumoni. Infekcija ovim virusima često prolazi neprimjetno, sa stomačnim tegobama na koje pacijent i ne obraća pažnju, a mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija na srcu.
Svaki sportista, naglašava Milovanović, mora bar jednom godišnje da uradi kompletnu kardiološku dijagnostiku, a za to, kako kaže, nisu dovoljne samo “slušalice i EKG”.
“Kardiološka dijagnostika uključuje ultrazvuk, holter EKG i holter pritiska. Ukoliko sportista ima zdravstvene poteškoće, ukoliko se više zamara, ako izgubi svest, mora da uradi virusološke analize i kardiološku dijagnostiku”, naglašava Milovanović.
On kaže da su i ljekari u izvesnoj mjeri neinformisani i da je najveća greška ukoliko se pacijentu koji se javi sa problemom gubitka svijesti kaže:
“Nije vam ništa, možda ste malo umorni ili nervozni”, naglašavajući da svaki gubitak svijesti treba ozbiljno shvatiti i pacijenta poslati kod neurologa i kardiologa.”Gubitak svijesti može da bude iz neuroloških razloga zbog krvarenja u centralnom nervnom sistemu, epilepsije, tumora, a može da bude i posljedica srčane aritmije. Uzrok može biti i bezazlen kao što je pad srčanog pritiska, ali obavezno treba uraditi kompletne analize”, objašnjava Milovanović.
On kaže da svjetski kardiolozi decenijama pokušavaju da odgonetnu ko su osobe u riziku i da se došlo do saznanja da su to osobe koje su pod stalnim stresom, menadžeri, novinari, sportisti.
