Zašto su pande crno-bijele i kakve veze imaju s diplomatijom

Panda je maskota Kineza i simbol Svjetskog fonda za prirodu. Skoro da nema životinje koja je tako omiljena. Zašto su nam pande slatke i simpatične, zašto su crno-bijele i kakve veze imaju s diplomatijom?

Skoro da nema životinje koja je tako omiljena kao veliki panda. Panda nije samo nacionalna maskota Kine, već važi i svetu životinju. U prirodi ima samo 2.000 tih medvjeda, pa su pod strogom zaštitom. Međutim, Kinezi ih u međuvremenu uspješno razmnožavaju vještačkom oplodnjom, piše “Deutsche Welle”.

Naučnici se već dugo pitaju kakvu prednost u evoluciji je predstavljalo to tipično crno-bijelo krzno. Biolozi u Kaliforniji nedavno su došli do zaključka da krzno služi za kamuflažu. Zbog velikih bijelih površina na njegovom krznu, pandu je teško uočiti u njegovoj tipičnoj životnoj sredini, planinskim predjelima pokrivenim snijegom u kineskoj provinciji Sechuan.

Ekstremiteti su pak crne boje, za kamuflažu u sjeni, jer pande rado borave i u šumama. Ti medvjedi su aktivni preko cijele godine, ne spavaju zimski san, stalne su okupirani grickanjem bambusa.

Dakle, crno-bijelo krzno je kompromis kako ne bi bili lako uočljivi. Međutim, to ne važi za njihovo markantno lice. Zadatak tipičnih crta je da zastraše konkurenciju. Kada panda uperi pogled u rivala ili rivalku – crne fleke oko očiju čine ih većim. Iz istog razloga panda ima crne dlakave uši, kažu naučnici. Teško je u to povjerovati, jer ljudi pande smatraju simpatičnim upravo zbog njihovih tipičnih lica.

Kineski državnici do skoro su pande poklanjale prijateljskim državama, što je bio znak velike časti. I danas je to tako, samo se pande više ne poklanjaju nego iznajmljuju na određeni broj godina, po određenim uvjetima i za velike pare.

Ovih dana, uoči samita G20, zoološki vrt u Berlinu dobio je čast da na 15 godina ugosti dvije pande. Prinovu je uručio niko drugi nego kineski predsjednik Xi Jinping, a poklon je primila zahvalna kancelarka Angela Merkel, koja je priznala da spada u one koji vole ove životinje.

No, mediji nisu propustili priliku da pomenu da je radi ovih životinja izgrađen novi deio zoološkog vrta u vrijednosti od deset miliona eura i da iznajmljivanje panda godišnje košta milion eura. Osim toga, tu je izdržavanje: osjetljivi ljubimci pojedu dnevno 18 kilograma bambusa koji ne raste u Berlinu.

Dešava se da se poklonjene pande, tako u paru zaljube, pa onda bude i prinove. Zbog toga je ovom paru u Berlinu napravljeno posebno „ljubavno gnijezdo.”

Međutim, mužjaci pande nisu baš seksulano aktivni, a ženke su plodne samo tri dana u godini tako da na bebe pande vjerovatno će trebati pričekati. Ugovorom o iznajmljivanju predviđeno je da kada dostigne određeni uzrast, mladunče mora u domovinu svojih predaka – Kinu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.