Nelegalna ekonomija, ekonomija u sjeni, suterenska ekonomija, paralelna, neregistrovana, formalna, nedeklarisana – sve su nazivi i nijanse pojma takozvane sive ekonomije.
Podrazumijeva obavljanje ekonomske aktivnosti mimo relevantnih pravnih normi ili protiv zakonskih propisa i u širem smislu obuhvata: promet oružja, droga, roba nekontrolisanog porijekla, ukradenih roba, pranje novca, rad na “crno”, prikrivanje stvarnih poslovnih rezultata, utaju poreza i drugih obaveza, korupciju, crnu berzu, sivu emisiju novca, fiktivne firme i drugo.
Siva ekonomija regije
Iako je samo utvrđivanje postotka sive ekonomije jako teško izvesti precizno, brojna istraživanja potvrđuju da siva ekonomija cvjeta u regiji.
Prema javno dostupnim podacima iz istraživanja Svjetske banke za period 1999. – 2007. godine, u regiji, najveća siva ekonomija je makedonska, te je u tom vremenskom razdoblju činila 37,6 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Udio sive ekonomije u BDP-u Bosne i Hercegovine je iznosio 32,1 posto, Hrvatske 32,1 posto a Slovenije 26,2 posto. Veličine sivih ekonomija u Srbiji i Crnoj Gori nisu navedene u izvještaju, ali se, prema nalazima novijih istraživanja procjenjuju na oko 30 posto u Srbiji i nešto više od 20 posto u Crnoj Gori.
Nova studija Instituta za primijenjeno ekonomsko istraživanje pri Univerzitetu Tubingen (IAW) u Njemačkoj pokazala je veliku zastupljenost sive ekonomije u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj).
Od zemalja uključenih u istraživanje, Grčka ima najveću sivu ekonomiju – čini 21,5 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda zemlje. Na drugom mjestu je Italija, gdje siva ekonomija čini 19,8 posto BDP-a, dok je susjedna Španija na trećem mjestu, gdje se udjel sive ekonomije u BDP-u procjenjuje na 17,2 posto.
Udjel sive ekonomije u BDP-u je najmanji u Sjedinjenim Američkim Državama, i čini 5,4 posto.
