Sudije navele da su praznici i neradni dani u Sloveniji povezani s evropskom tradicijom.
Ustavni sud Slovenije jednoglasno je odbacio inicijativu Almira Talića da se Zakon o praznicima dovede u pitanje s obzirom na ustavna načela odvojenosti države i crkve i ravnopravnosti vjerskih zajednica jer muslimani u Sloveniji za slavljenje svojih praznika, navodno, moraju moliti poslodavce, dok su slobodni dani za kršćane obavezni i predviđeni zakonom.
Prema sadašnjem zakonu, koji osporavaju i neki ateisti, uz državne praznike postoje i obavezni slobodni dani na Uskrsni ponedjeljak, Božić, Tijelovo i Veliku gospu, dok je za malobrojne pripadnike reformističkih crkava uveden i Dan reformacije, koji se slavi 31. oktobra, što moraju uvažavati svi poslodavci zato što se taj dan u privatnom i javnom sektoru ne radi.
Talić je musliman, a u inicijativi je utvrdio kako zakonodavac uvažava samo kršćanske praznike, čime se diskriminiraju nekršćanske vjere, ali i ateisti, te da je riječ o diskriminaciji u pogledu vjere i njenog slobodnog prakticiranja.
Praznici povezani s evropskom tradicijom
U obrazloženju odluke kojom je odbačena Talićeva inicijativa sudije su navele da su praznici i neradni dani u Sloveniji povezani s evropskom tradicijom i da su individualni vanjski izraz identiteta naroda te da pripadnici drugih konfesija za obilježavanje i slavljenje svojih praznika mogu uzeti slobodne dane, na što, prema zakonu, i sada imaju pravo.
“Zahtjevi da se Zakon o praznicima proglasi neustavnim nemaju osnove, a zakonodavac ima pravo da područje praznika regulira kao izraz identiteta ljudi koji historijski žive na nekom području”, navele su sudije Ustavnog suda Slovenije u obrazloženju.
Prilikom usvajanja zakona o državnim praznicima i slobodnim danima Parlament Slovenije naveo je kako vjerski praznici u Sloveniji zapravo više imaju karakteristike porodičnih praznika nego vjerskog obilježja, što je utemeljeno na evropskoj tradiciji.
