Nasuprot senzacionalističkim medijskim izvještajima o porastu islamskog radikalizma na Balkanu, najnovije istraživanje stavova i prakse muslimana širom svijeta, pa i na Balkanu, donosi znatno drukčije podatke.
Prema istraživanju Foruma za religiju i javni život Istraživačkog centra Pew, koje je, od balkanskih zemalja, obuhvatilo BiH, Kosovo i Albaniju, muslimani pokazuju visok stepen slaganja o osnovi vjerovanja ali su razlike velike kada je posrijedi praktikovanje vjere, različita tumačenja vjerskih propisa i odnos prema grupama i pokretima unutar islamskog svijeta.
Islam vrlo važan za 36 posto muslimana
U našoj je zemlji istraživanje obavljeno tokom ove i protekle godine, na uzorku od 1.100 ispitanika. Kao muslimani su u istraživanju označeni svi oni koji su se predstavili kao muslimani.
Religija je vrlo važna za 36 posto muslimana u Bosni i Hercegovini. S druge strane, na Kosovu 44 posto ispitanika tvrdi da im je religija vrlo važna, a u Albaniji tako smatra samo 15 posto.
Velika većina (75 %) bosanskohercegovačkih muslimana smatra da treba postojati samo jedno tumačenje islamskog učenja, dok su kosovski i albanski muslimani otvoreniji prema pluralnom tumačenju islamskog učenja.
Neslaganje o temeljima vjere
Zanimljivo je, što pokazuje anketa, do kod bosanskohercegovačkih muslimana postoji razilaženje čak i oko osnovnih principa islama. Na osnovno pitanje koje određuje da li je neko musliman ili ne (Vjeruje li u jednog Boga i poslanstvo Muhammeda) pozitivno je odgovorilo 85 posto ispitanih muslimana u Jugoistočnoj Evropi.
Normativno gledano, oko ovog pitanja ne bi smjelo biti razilaženja, što i jeste slučaj na Srednjem Istoku (100 %) i donekle u Jugoistočnoj Aziji (98 %).
Ne poklapaju se odgovori svih ispitanih bh. i istočnoevropskih muslimana ni sa drugim temeljima islamskog vjerovanja. U postojanje meleka (anđela) vjeruje samo 55 posto muslimana u Jugoistočnoj Evropi. U sudbinu i Božje određenje vjeruje 57 posto ispitanih. Na Srednjem Istoku i u Jugoistočnoj Aziji procenti su skoro pa uvijek neznatno manji od 100.
Tek petina obavlja sve dužnosti
Zanimljivo je pratiti i odgovore na pitanja o prakticiranju osnovnih vjerskih obaveza. Samo 19 posto muslimana u BiH više puta dnevno klanja namaz (muslimani su obavezni dnevno klanjati pet namaza). Na Kosovu je procenat viši – 43 posto, dok je u Albaniji samo 7 posto.
Oko 30 posto muslimana u našoj zemlji, na Kosovu 22 posto i u Albaniji samo 5 posto, u džamiju ide jednom ili više puta.
Čak 22 posto muškaraca i 49 posto žena koji su se izjasnili kao muslimani u Jugoistočnoj Evropi nikada ne idu džamiju.
Znatno veći broj muslimana u Jugoistočnoj Evropi (66 posto) poste tokom mjeseca ramazana. Na Srednjem Istoku 94 % muslimana posti tokom ramazana a u Jugoistočnoj Aziji 99 %.
Odjek procesa ateizacije
„Na osnovu ovih pokazatelja u izvještaju se zaključuje da religija igra manju ulogu u životima muslimana koji žive u zemljama u kojima su donedavno postojali socijalistički režimi. Očito se u ovim zemljama i danas vide efekti višedecenijski provođenog procesa ateizacije. Može se dodati, takođe, da u okviru regiona Jugoistočne Evrope bosanski muslimani, po nekim aspektima shvatanja značaja i praktikovanja vjere, nisu u vodećoj poziciji. Srednji istok i Sjeverna Afrika – tradicionalno središte muslimanskog svijeta – po mnogim pokazateljima religioznosti ustupio je vođstvo Jugoistočnoj Aziji“, piše u Oslobođenju, analizirajući podatke, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Fikret Karčić.