Istraživački tim sa Harvarda kojeg čine Alison Wood Brooks, Francesca Gino i
Maurice E. Schweitzer došao je do saznanja kako ljudi imaju generalno bolju percepciju prema onima koji od njih traže savjet.
Razlog?
Ovo zapravo ima dosta veze sa narcizmom. Ljudi uživaju u tome da daju savjete i vlastita mišljenja o određenim temama. Na taj se način osjećaju potrebnima, važnima i privilegovanima, što podstiče njihovo samopouzdanje i druge pozitivne emocije u vezi samih sebe, a ujedno je i svojevrsni ego boost.
“Većina ljudi traženje savjeta ili pomoći povezuje sa nemogućnošću da se određeni problem riješi samostalno, te ga u tom kontekstu smatraju odrazom vlastite nesposobnosti. Iz tog razloga većina ljudi zbog straha od negativne procjene ne traži savjet niti tuđe mišljenje. Međutim, ta percepcija je pogrešna i nema nikakve veze sa nečijom kompetencijom. Jednostavno, nekad je druga osoba u stanju problem sagledati iz potpuno drugačijeg ugla koji je nama u tom trenutku možda promakao. Stoga, ne ustručavajte se zatražiti savjet od drugih ljudi”, poručuju autori ove studije.
U nekoliko zasebnih studija, istraživački tim s Harvarda je učesnicima predstavio zadatak koji moraju ispuniti i partnera s kojim će komunicirati. U jednom eksperimentu, primjerice, učesnicima studije je rečeno kako moraju riješiti jednu zagonetku, a njihov partner će to učiniti naknadno.
S partnerom su učesnici studije komunicirali isključivo putem kratke poruke, a partner je zapravo bio računar, koji je učesnicima slao dvije različite vrste poruka: “Nadam se da je prošlo dobro” i “Nadam se da je prošlo dobro, imaš li neki savjet za mene?”
Učesnici studije čiji su “partneri” zatražili savjet, ocijenili su ih dosta kompetentnijima, sposobnijima i inteligentnijima od onih koji to nisu uradili i koji su samo postavili pitanje.
Postoji nekoliko načina na koji ovaj trik i svojevrsnu psihološku igricu možete okrenuti u vlastitu korist. Ona može biti posebno korisna kad su u pitanju poslovni odnosi i veza između poslodavaca i uposlenika.
“Radnici bi obavezno povremeno trebali tražiti savjete od svojih nadređenih. Ne samo zato što je ovaj vid komunikacije koristan u razmjeni informacija i širenju znanja, nego i generalno poboljšava vezu i odnos između uposlenika i nadređenih”, poručuju autori studije.
