Starost mesa u mesnim prerađevinama nemoguće je utvrditi, jer u Bosni i Hercegovini nema za to opremljenih laboratorija. Tako u kobasicama, paštetama, narescima, hrenovkama… jedemo meso upitne starosti, tvrdi Muhamed Smajlović, profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.
Kazao je to komentirajući skoro svakodnevne slučajeve otkrivanja nepravilnosti u mesnim proizvodima kako u BiH tako i u regionu. Prema nekim informacijama, u zemlje regiona navodno se doprema i meso zamrznuto 1982. godine.
Bez propisa
Smajlović pojašnjava da je, kako bi bila utvrđena starost uvezenog mesa koje se koristi za pravljenje ovih proizvoda, nužno imati skelet životinje.
– Starost se dokazuje na osnovu skeleta. Dakle, može biti utvrđeno koliko su rogovi i zubi potrošeni. Mi ne možemo na osnovu komada mesa dokazati starost. To nije moguće – kaže Smajlović.
U zemljama EU, pa tako ni u BiH, nije zakonski propisano koliko dugo može biti pohranjeno zamrznuto meso koje prodaju potrošačima, već to određuju samo proizvođači.
Profesor Smajlović upozorava i na zabrinjavajuću pojavu da se meso više puta odmrzava i zamrzava, kao što je to ustanovljeno u Hrvatskoj.
Lijep izgled
– Ako te pojave ima u Hrvatskoj i Srbiji, mislim da toga ima i u BiH – kaže Smajlović.
No, naglašava da je to iznimno teško dokazati.
– Na osnovu fizikalno-hemijskih analiza može se vidjeti razlika između mesa koje je više puta odmrzavano i zamrzavano, jer proces dovodi do gubljenja vlage, vode… To se zove sublimacija, kada zaleđena voda ne prijeđe u tečno stanje nego odmah otpari u procesu smrzavanja. Dakle, gubi se ta vlaga u mesu – pojašnjava Smajlović.
Zbog toga je teško prepoznati je li meso svježe ili odmrznuto, jer ga zamrzavaju pod plinom, pa je još crvenije nego svježe. Uz to, u mesnoj industriji nerijetko ga tretiraju hemikalijama kako bi zadržalo lijep izgled. No, tek kada bude pripremljeno, može se primijetiti da nije sočno, već je žilavo i drugačijeg okusa.
Svinjetina u polovini proizvoda
Profesor Smajlović upozorava i na to da proizvođači na sve načine nastoje uvećati profit, služeći se raznim, čak i nedozvoljenim sredstvima.
– Mijenjaju vrste mesa, prodaju jeftino, a deklarirano je skroz drugačije. To je bio slučaj nedavno u Evropi s konjskim mesom: kupljeno je jeftino, ubačeno u kobasice, a nije deklarisano kao konjsko. I mi smo istraživanje o tome radili od 1997. do 2000. godine, gdje smo dokazali da je skoro polovina naših proizvoda od mesa sadržavala svinjetinu, koja uopće nije bila deklarirana – kaže Smajlović.
Na meso iz uvoza BiH dala 218 miliona KM
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u našu zemlju ove godine uvezeno mesa za 218,5 miliona maraka. Najviše smo uvezli goveđeg mesa, u vrijednosti od 106,7 miliona KM, uglavnom iz Poljske, Holandije i Italije.
Većinu kontrola rade proizvođači
Najgore je, tvrdi Smajlović, što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači, kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju. No, nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.
