Kandidat za premijera Kosova i lider pokreta Vetëvendosje (“Samoopredeljenje”) Albin Kurti je za vrijeme Miloševićevog režima proveo je skoro tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, optužen za terorizam zbog organizacije studentskih protesta. Poznat je po beskompromisnom stavu o kosovskom pitanju, kako prema politici Srbije tako i međunarodne zajednice.
Za Vijesti.ba, između ostalog, govorio je o proteklim izborima na Kosovu, odnosima Kosova i Srbije, poziciji Bošnjaka na Kosovu, liberalizaciji viznog režima s Kosovom…
– Intenzivirati ćemo naše odnose sa Sarajevom, ne samo radi liberalizacije viznog režima, nego i izrgadnje boljih, efikasnijih i bliskih odnosa između nas. Jako je važno da se ojačaju i osnažuju odnosi između Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i s drugim prijateljskim zemljama u regionu, ne samo na diplomatskom polju, nego i na ekonomskom, sigurnosnom, obrazovnom i drugim poljima. Mi znamo da jedini faktor koji uveliko otežava odnose Kosova s Bosnom i Hercegovinom jeste isti faktor koji bi volio da uopće ne postoji sama Bosna i Hercegovina – poručio je Kurti.
Na pitanje da li je Zajednica srpskih općina mrtav projekat i koji su koraci koje bi Vlada trebala provesti u procesu dalje reintegracije sjevernih općina na Kosovu, Kurti je kazao da je predsjednica Atifete Jahjaga bila primorana da potpisani sporazum u Briselu proslijedi Ustavnom Sudu na ocjenu ustavnosti.
Kazao je da je Sporazum u koliziji sa čak 23 člana Ustava! Projekt “Zajednice” je blokiran i praktično mrtav.
– Međutim, dosadašnje vladajuće stranke pokušavaju da ga po svaku cijenu ožive. Zajednica bi imala ‘mini vladu’ od sedam osoba. Bila bi spona povezivanja općina nastanjenih Srbima i vertikalna veza s Beogradom. Nastupila bi ‘federalizacija’ Kosova na ‘kosovski’ i srpski entitet, pri čemu Srbija ne priznaje Kosovo kao suverenu državu. Kada su Milošević i Dejtonski sporazum konačno priznali Bosnu, Srbi su bili trećina populacije u Bosni. Dobili su pola Bosne. Srba na Kosovu je samo šest posto. Beograd namjerava da putem Zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvem (ZOS) kontroliše četvrtinu Kosova. Time će se doći do defunksionalizacije Kosova pretvaravši ga u drugu Bosnu – poručio je on.
Prema njegovim riječima, sadašnji cilj Srbije nije da okupira Kosovo, nego da ga bosnizira.
– Znamo da Milorad Dodik ima bolje odnose s Putinom nego sa Vučićem. Ako ZOS zaživi na Kosovu, odmah će se povezati s Putinom. Mi to ne možemo dozvoliti. Prije nego što je stvorena Republika Srpska, prvobitno je utemeljena Zajednica 14 općina s većinskim srpskim življem. Srbija je nekada smatrala da je Kosovo njeno unutrašnje pitanje. Danas je Srbija postala unutrašnje pitanje Kosova. Ono što Srbiji nije brzo pošlo za rukom u ratu, sad sporo pokušava ostvari u miru. Zajednica srpskih općina je projekat Beograda, a ne Srba na Kosovu. A prošla korumpirana vlast u Prištini je to prihvatila – kazao je između ostalog Kurti.
Izvor: Vijesti.ba
