Bugarska, uz koju se veže karakteristika najsiromašnije zemlje Evropske unije (EU), nakon pada komunističkog režima u zemlji 1989. godine, imala je oko devet miliona stanovnika, da bi 28 godina nakon toga taj broj pao na oko sedam miliona. Glavni uzroci toga su pad nataliteta i ekonomske migracije, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema podacima Zavoda za statistiku Bugarske koje je prikupio novinar AA, Bugarska, koja je 2007. godine postala članica EU, je zbog pada nataliteta i migracija prouzrokovanim lošom ekonomskom situacijom, u periodu od 1989. do 2017. godine izgubila oko dva miliona stanovnika.
Podaci Državnog ureda za zdravstvenu sigurnost pokazuju da je u toj zemlji 2018. godine rođeno 60.000 beba, dok je umrlo 110.000 stanovnika.
Osim toga što je stopa mortaliteta u pomenutom periodu bila konstantno veća u odnosu na natalitet, veliki broj mladih koji je zbog boljih uslova za život napustio domovinu i utočište našao u nekoj od drugih zemalja EU, dodatno je pogoršao situaciju u ovoj zemlji.
Bugarska agencija za dijasporu je 2018. godine objavila kako najmanje 36.000 bugarskih studenata stiče obrazovanje izvan granica svoje zemlje.
U slučaju da se u Bugarskoj nastavi loša ekonomska situacija, a samim time i migracije stanovništva, pretpostavke su da bi broj stanovnika u ovoj zemlji do 2050. godine mogao pasti na 5,2 miliona.
Dopredsjednica Bugarske Ilyana Yotova je ranije izjavila kako u Bugarskoj, koja bilježi najveću stopu mortaliteta unutar zemalja EU-a, znači da se svakog mjeseca sa karte izbriše jedno bugarsko selo.
