Kulminacija migracija u BiH i dalje ne jenjava. Redovi pred slovenačkom ambasadom u Banjoj Luci u odnosu na prethodni period duži su za još nekoliko metara, a to su potvrdile i posljednje analize portala Posao.ba, prema kojima je za 24 odsto u odnosu na prvu polovinu prošle godine veća potražnja za poslovima, pogotovo u ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Prema pomenutoj analizi, u prvoj polovini 2018. godine objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 odsto više u odnosu na prvu polovinu 2017, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, 34 odsto više nego u prethodnoj godini.
Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u proseku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.
Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo.
Da se broj slobodnih radnih mjesta povećava i da poslodavci sve teže dolaze do kvalifikovanih radnika potvrđuju i u Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar”.
“Vidljiv je blagi rast privrede na području banjalučke regije, a velika potražnja vlada za radnicima u proizvodnim pogonima u Kotor Varošu, Čelincu, Gradišci i u Banjoj Luci. Međutim, mnogo je više slobodnih radnih mesta koja ostaju iza radnika koji masovno odlaze u inostranstvo”, rekli su u ovoj agenciji.
Jedan od onih koji je svoju sreću pronašao van granica BiH, konkretno u Frankfurtu je građevinac Dragan R. iz Stanara kraj Doboja sa prebivalištem u Banjoj Luci, bivši policajac, koji se zbog niza godina na birou za zapošljavanje odlučio za prekvalifikaciju.
“Prekvalifikovao sam se i odlučio da napustim Banju Luku, danas radim u Frankfurtu gde imam satnicu 13 evra, samo tri evra manju nego u Banjoj Luci dnevnicu, pa računajte”, ispričao je Dragan
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić potvrdio je da su podaci pometunog portala relevantni i da najveći uzrok takvog stanja, mimo migracija, leži u sistemu obrazovanja koje nije prilagođeno tržištu rada.
Odlaze u Sloveniju i Njemačku
Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvaničnih podataka za Hrvatsku nema, ali s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno je isti ili veći nego u Sloveniji. Ove tri zemlje su u prošloj godini povukle 65.000 do 70.000 ljudi.
