U konkurenciji 231 svjetskog grada, austrijska prijestonica Beč i ove je godine, deveti put zaredom, proglašena najboljim gradom na svijetu po kvalitetu življenja. Uprkos tome što su u stalnoj utrci da svojim građanima osiguraju što bolje uvjete života, a u čemu itekako uspijevaju, gradske vlasti Beča od 1996. godine intenzivno šire regionalnu saradnju.
Bitna komunikacija
Bitna karika u ostvarenju medijske komunikacije između sedam gradova regije i zvaničnog Beča je „Eurocomm-PR”. To je organizacija koju je bečko gradsko vijeće ovlastilo da u ime gradske uprave Beča zastupa komunikaciju s drugim centrima, među kojima je i Sarajevo.
Na taj način olakšan je protok informacija iz gradskih službi Beča s medijima u zemljama regiona. U pratnji Ursule Gangl iz „Eurocomm-PR” nedavno je i reporterka „Avaza” u Beču posjetila tamošnji socijalni fond, vatrogasnu službu, Hitnu pomoć, odjel za razvoj grada i odjel gradske uprave koji brine o mladima.
Ono što smo čuli i vidjeli u pojedinim gradskim službama austrijske prijestonice, osim onog što smo već znali o njoj, samo je potvrdilo iz prve ruke zbog čega je ova metropola na Dunavu tako posebna.
Nemoguća usporedba
Ako znamo da je na ljestvici ovog istraživanja kvaliteta življenja u svjetskim gradovima Sarajevo na 159. mjestu, svaka usporedba i s djelićem onoga što vlasti Beča čine za svoje građane postaje nemoguća. Jer, bečke vlasti se iznimno trude da svojim stanovnicima osiguraju dobar život, vraćajući im na taj način dio sredstava koje im uzme kroz poreze.
Sve što smo tokom ove posjete bečkim službama vidjeli i saznali ponovo je ukazalo na to kakvu mi nesposobnu vlast imamo, u službi samoj sebi umjesto građanima.
Fond za socijalnu pomoć: U službi 130.000 stanovnika
Socijalni fond Beč je jedna od gradskih institucija koja pomaže invalidnim i osobama kojima je potrebna neka vrsta njege. Roland Haler (Haller), voditelj službe za rad s korisnicima, u razgovoru za „Avaz“ kaže da od skoro 1,9 miliona stanovnika Beča ova služba sa 450 zaposlenika godišnje brine za oko 130.000 građana.
Od Halera saznajemo kako fond, između ostalog, na efikasan način pomaže u stambenom zbrinjavanju beskućnika te finansiranju boravka socijalno ugroženih u adekvatnim ustanovama ili domovima.
– Naprimjer, kada imamo slučaj da je pacijentkinja od 80 godina u bolnici i operirana je, njoj se prije izlaska iz bolnice izdaje otpusno pismo i tu se već utvrđuje eventualna potreba za njegom. Fond je umrežen sa svim bolnicama i od njih uvijek dobijemo primjerak tog pisma. Istog dana kada je pacijentkinja otpuštena u njenom stanu posjećuje je jedna od naših suradnica i utvrđuje potrebu za njegom. Između ostalog, može utvrditi da će pacijentkinji biti potrebna njega kod kuće 10 sati i dodatna tri sata u kojima će joj neko pomagati u kućnim poslovima. Kada se utvrde sve činjenice, uključujući i troškove, stupa se u kontakt s jednom od priznatih partnerskih organizacija koje onda preuzimaju brigu o toj osobi – praktično nam opisuje Haler rad svoje službe, čija saradnja se ostvaruje sa čak 180 partnerskih organizacija koje broje ukupno 27.000 zaposlenih.
On naglašava da u fondu uvijek imaju na umu tri načela: da se štedljivo ophodimo sa sredstvima, sve mora imati neku svrhu i moramo biti efikasni.”
Zanimljivo je i da ovaj fond, osim pomoći građanima u centrima za beskućnike, gerijatrijskim ustanovama te onima koji im se obrate direktno, kroz savjetodavne aktivnosti pomaže i ljudima koji imaju dugove.
