Hoxhaj sa ambasadorima o strategiji proširenja EU za Zapadni Balkan: Tražimo uravnoteženiji pristup za Kosovo

Uravnoteženiji pristup za Kosovo i da se tokom dijaloga Kosovo-Srbija, obje zemlje nagrade isto – zahtjevi su koje je pred ambasadorima zemalja članica EU u Prištini izneo zamjenik premijera Kosova, Enver Hoxhaj, saopšteno je iz kabineta kosovskog premijera. Na ovim sastancima izrazio je svoju zabrinutost, jer u najnovijoj verziji Strategije proširenja Evropske unije za Zapadni Balkan 2025. nedostaje rok za ispunjenje evropske agende Kosova.

“Dok je za Srbiju navedeno jasno šta će se u kojoj godini desiti i kako će se kretati u evropskoj agendi, isto treba da važi i za Kosovo,” navode iz kabineta premijera Kosova.

“Kao što postoji vremenski kalendar za Srbiju u evropskoj agendi, isti treba da postoji i za Kosovo. Dakle, treba da postoji rok za ispunjavanje evropske agende i za Kosovo”, podcrtao je i sam Hoxhaj, koji se, dodaje se – ambasadorima takođe zahvalio na podršci koju su pružali Kosovu tokom svih ovih godina.

Hoxhaj je zahtjeve izneo na sastancima sa ambasadorom Grčke, Bugarske, Finske, Belgije, Holandije i Češke, a iz zvanične Prištine ističu i da se Hoxhaj sastao i sa drugim evropskim ambasadorima akreditovanim na Kosovu.

Šta se nalazi u najnovijoj strategiji EK-a?

Strategija EK-a “Kredibilna evropska perspektiva za Zapadni Balkan” trebalo bi da zvanično bude predstavljena početkom februara u Strazburu. Iako dokument i dalje nije objavljen, mediji prenose detalje iz ove strategije, tvrdeći da se u istoj navodi da je do 2025. izvodljivo da Srbija i Crna Gora postanu punopravne članice EU. Sa druge strane, za to vrijeme, preostali dio regiona bio bi duboko u pristupnom procesu.

Ključna godina za Zapadni Balkan je 2019., kada bi Kosovo i Srbija trebalo da postignu sveobuhvatnu normalizaciju odnosa, što bi, kako je RSE ranije javio – otvorilo put za dalji suštinski napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama.

A da bi se za Srbiju realizovao vremenski okvir – članstvo do 2025. – mora da ispuni i kriterijume koji proizilaze iz poglavlja 35 koji se odnosi na normalizaciju odnosa sa Kosovom.

Savjetnik predsjednika Kosova, nekadašnji politički koordinator u dijalogu o normalizacija odnosa Beograda i Prištine i kolumnista KoSSev portala, Blerim Shala, upravo je u svojoj kolumni na tom portalu naveo i da bi prema istom dokumentu sveobuhvatna normalizacija odnosa Kosova i Srbije trebalo da ima pravnu i političku formu pravno obavezujućeg sporazuma između Prištine i Beograda, koji bi trebalo da bude potpisan najkasnije do kraja 2019. godine.

Prema istom dokumentu, navodi Shala, nakon što bi Srbija i Crna Gora mogle da dobiju i zvanični poziv za pristup EU – 2023. godine, kako bi do kraja 2025. postale dio EU, došle bi na red Albanija i Makedonija.

A najzad bi i Kosovo i Bosna i Hercegovina postali članice broj 32 i 33, dodaje, da bi potom, 2030-2032 godine Evropska unija najzad zaokružila sopstvenu veliku priču i znala gdje su njene granice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.