I NJEMAČKA IM ZAVIDI: Ova mala država je jedna od najbogatijih zemalja Europe, svi su sretni jer radnici odlaze na posao i s posla kada im to odgovara…

Najdalje u tome otišla je Finska u kojoj se, za razliku od mnogih zemalja, fleksibilno radno vrijeme doživljava kao pravo, a ne kao povlastica radnika.

Istraživanje globalne tvrtke Grant Thornton provedeno među 39 zemalja pokazuje da 92 posto tvrtki u toj zemlji zaposlenicima nudi fleksibilno radno vrijeme, a na drugom mjestu je Švedska sa 85 posto tvrtki. S druge strane, najrigidniju radnu etiku ima Japan sa 18 posto i Grčka u kojoj samo 26 posto kompanija ima fleksibilno radno vrijeme. Od 2011. godine, kad su postali poznati ti podaci, intenzivirane su i rasprave o koristima fleksibilnog radnog vremena diljem svijeta. Prema podacima koje navodi BBC, danas ga koriste mnoge velike globalne kompanije, kao što su Virgin, PwC i Dixons Carphone, a prilagodljiv radni ritam omogućuju i nacionalna radna zakonodavstva, od Finske do Australije i Velike Britanije. Još 1996. godine Finska je uvela zakon koji većini zaposlenih omogućuju da na posao mogu doći tri sata ranije i otići tri sata kasnije.

Ta mala zemlja s oko 5,5 miliona stanovnika, poznata po svom IT sektoru, sada ide i korak dalje: od 2020. godine većina stalno zaposlenih imat će pravo odlučiti gdje i kada će raditi najmanje pola radnog vremena. Zaposlenici će i dalje morati raditi 40 sati na tjedan, ali pritom mogu raditi iz vikendice ili iz omiljenog kafića. Smisao je da bolje usklade svoje poslovne i privatne obaveze. No, mnogi to već i koriste u praksi. BBC navodi primjer IT-evca Miika Härkönena koji je mračne zime u Helsinkiju poželio zamijeniti sunčanim danima i sa šefom je dogovorio da šest mjeseci radi iz španjolske Malage.

– To je funkcioniralo izvrsno, čak bolje nego što sam mislio – kazao je nakon što se vratio u svoj stalni ured. Sa svojim kolegama bio je u stalnom kontaktu zahvaljujući brojnim mogućnostima koje nude današnji komunikacijski uređaji, a povremeno je i putovao u Finsku. Njegovoj većoj produktivnosti, kaže, pridonijela je upravo udaljenost, odnosno sagledavanje stvari iz drukčije perspektive. Stoga smatra da bi bilo dobro svim radnicima koji to mogu i žele, omogućiti rad na daljinu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.