Island: Abortus za nas nije ubistvo, tako spriječavamo patnju za dijete i porodicu

“Sve je više prenatalnih testiranja kojima se podvrgavaju trudnice širom Evrope i Sjedinjenih Država, kojima se mogu otkriti hromosomske anomalije koje uzrokuju teška oštećenja ploda, pa je tako značajno smanjen broj beba koje se rađaju sa Downovim sindromom.”

A pogotovo na Islandu. Otkako su takva testiranja uvedena na Island početkom 2000. godine, velika većina žena, njih gotovo 100 posto, s rezultatom testiranja pozitivnim za Down, odluče prekinuti trudnoću. Prenatalno testiranje nije obavezno za trudnice na Islandu, ali se o njihovu postojanju mora informisati svaku buduću majku.

Tako se na Islandu, čija je populacija 330.000 ljudi, godišnje rađa samo jedna do dvije bebe s Downom. Te su bebe obično rezultat nepouzdanosti testa. Kombinovani odabir koji se obično provodi u 12.sedmici trudnoće, sastoji se od procjene rizika na osnovu dobi trudnice, analize uzorka krvi i ultrazvučnog pregleda, a otkriva rizik na Down sindrom i još neke poremećaje. Pouzdanost ovog testiranja je oko 85 posto. Zakon na Islandu omogućuje trudnicama da se odluče na prekid trudnoće i nakon 16 sedmica ako se utvrde abnormalnosti na fetusu.

Helga Sol Olafsdottir savjetuje trudnice na Islandu koje se odlučena prekid trudnoće.

“Za nas abortus nije ubistvo. Gledamo na taj čin kao na nešto što smo okončali. Okončali smo nečiji život koji je mogao biti pun komplikacija, mi spriječavamo patnju za dijete i porodicu. Mislimo da je pravednije tako, nego to nazvati ubistvom, to je crno-bijela slika. Život nije niti crn niti bijel. Život je siv”, objašnjava ona.

Djeca s Downovim sindromom najčešće, ali ne uvijek, imaju specifičan oblik lica. Mogu imati različite komplikacije, od kojih su neke istaknutije tokom odrastanja: srčane mane, sklonost zaraznim bolestima, pretilost, problemi sa štitanjčom i drugi, ali životni vijek osoba s Downovim sindromom se znatno povećao. Godine 1929. beba rođena s ovom bolesti često nije živjela duže od 10 godina. Danas, osoba s Downovim sindromom u prosjeku doživi 50 i više godina, ovisno o težini zdravstvenog problema.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.