Viktor Orban (Victor), za jedne autokrata, za druge nacionalni junak, pobjednik je nedjeljnih parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Pedesetčetverogodišnji premijer, koji je 12 godina bio na vlasti u Mađarskoj i čija stranka uvjerljivo vodi nakon prebrojavanja 81 posto glasova na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, opstaje na političkoj pozornici te nekad komunističke zemlje uprkos kritici mnogih evropskih partnera, prenosi HINA.
Orbana, koji je kao mladić bio liberal, a danas je uzor tvrde desnice u Evropi i preko Atlantika, Stiv Benon (Steve Bannon), bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), nazvao je nedavno junakom u razgovoru za ”New York Times”.
Za njega se pročulo kada je, u junu 1989., kao dvadesetšestogodišnjak, uputio izazov komunističkom režimu u Budimpešti u vatrenom govoru za slobodu, odajući počast žrtvama ustanka 1956.
Godinu ranije učestvovao je u osnivanju Saveza mladih demokrata (Fides) i nakon toga postaje simbol mađarskih težnji za oslobađanje od totalitarizma i prihvatanja zapadnih vrijednosti.
Godine 1998. postaje premijer, ali četiri godine poslije mora otići s vlasti nakon tijesnog poraza od Socijalističke stranke, sljedbenice bivših komunista, premda su ga smatrali favoritom.
Nakon povratka na vlast 2010., kada su zemlju snažno uzdrmali ekonomska kriza i skandali povezni s prethodnom vladom liberalne ljevice, počinje učvršćivati utjecaj stranke na sve ustanove u zemlji u ime spašavanja “mađarske nacije”.
Na izborima 2010. uvjerljivo pobjeđuje i uspostavlja blisku saradnju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prvi je evropski čelnik koji je primio Putina nakon pripojenja Krima.
Kritike Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država zbog narušavanja ravnoteže vlasti i odbijanja prihvatanja izbjeglica tek su neznatno utjecale na njegovu politiku.
No, za razliku od njemačke kancelarke Angele Merkel, koju je migrantska kriza 2015. oslabila, on misli da mu je politika koju je tada provodio, posebno izgradnja ograde od bodljikave žice duge stotine kilometara da bi spriječio ulazak izbjeglica u zemlju, donijela naklonost birača.
Nakon toga ulazi u sukob s milijarderom Džordžom Sorošem (George Soros), američkim Jevrejom koji ga je nekad stipendirao, optužujući ga da finansiranjem brojnih nevladinih organizacija za građanska prava u Evropi želi preplaviti Evropu migrantima.
Mađarski neprijatelji “ne vjeruju u rad, već špekuliraju novcem. Oni nemaju domovine i misle da je čitav svijet njihov”, rekao je u kampanji.
Birači su mu zahvalni zbog veoma niske nezaposlenosti (3,8 posto) i dinamičnog rasta (4 posto u 2017.).
Podijeljena opozicija nije znala iskoristiti očito nezadovoljstvo dijela birača zbog navodnog klijentelizma i korumpiranosti u vlasti.
Viktor Orban, kojeg je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) u šali nazvao diktatorom, uvijek je pazio da ne prijeđe crvenu crtu jer njegova zemlja ovisi o fondovima EU za gotovo sva ulaganja u infrastrukturne projekte.
