Agim Maliqi, zamjenik predsjedavajućeg Sudskog savjeta Kosova, izjavio je za RSE da savjet nije informisan o tome da je neki predmet bio pod uticajem politike.
„Mi nemamo neke posebne politike za tretiranje takvih slučajeva. Ali, važno je reći da do sada od sudija nismo primili žalbe u vezi s njihovim radom, kao što se to navodi u Izvještaju o napretku“, kazao je Maliqi.
U pismenom odgovoru, zamjenica državnog tužioca Sevdije Morina kazala je da će „ured Glavnog tužioca, kao i Tužilački savjet Kosova nastaviti da radi kako bi se osiguralo funkcionisanje sistema na nezavisan i nepristrasan način“.
Direktor kosovskog Instituta za pravosuđe Betim Musliu, međutim navodi da su nalazi Izvještaja o napretku o političkom uplitanju u pravosudni sistem realni, te da kosovska politika na različite načine utiče na ovaj sistem.
„Politika ograničavanjem resursa ne dopušta pravilno funkcionisanje pravosudnog sistema. Zatim, postoji izolirana umješanost, individualna, kod tužioca i sudije u pojedinim slučajevima. Mnogo veća zabrinutost od direktnog uplitanja politike u pravosuđe je podvrgavanje samog pravosudnog sistema politici“, kazao je Musliu.
On dodaje da kada neki političar prekrši zakon i kada treba da se suoči sa pravdom, tužioci prije zovu političare, nego što političari zovu tužioce i sudije.
Lorik Bajrami, iz Organizacije za demokratiju i antikorupciju „Qohu“, kaže da je politički uticaj na pravosudni sistem evidentan još od imenovanja članova sudskog i tužilačkog savjeta, te preko podjele budžeta pa do kulture neizricanja kazne za one unutar samog sistema.
„Taj uticaj je očigledan i nije potrebno da oni to sami priznaju. Naše je da izlažemo konkretne slučajeve kada se to desi“, kaže Bajrami.
Pravosudni sistem stalno je meta kritika domaćih i međunarodnih organizacija, kao sistem sa mnogobrojnim problemima u funkcionisanju, uključujući i korupciju unutar sistema.
