U minuli ponedjeljak je održana završna prezentacija teksta dokumenta „Strategija za dijasporu 2013 – 2018. godine“.
Nacrt Strategije je inače u prethodna dva-tri mjeseca promovisan u centrima gdje pretežno živi i radi kosovska dijaspora u nekoliko zapadnih zemalja.
Izrada ovog dokumenta je svakako bila obaveza Vlade Republike Kosova, odnosno Ministarstva za dijasporu po aktuelnom Zakonu o dijaspori i emigraciji, koji je izmijenjen i dopunjen prošle godine.
Kao i svaki drugi slični dokumenat i ova Strategija, pored opštih principa, oslanja se na izvjesnom balansu između potreba i mogućnosti kosovskog društva, odnosno uočenih aktuelnih problema onog njegovog dijela koji je van zemlje a koji, po nekim podacima, dostiže i trećinu stanovništva najmlađe države u Evropi.
Polazeći od tih potreba, Strategija za dijasporu i emigraciju predviđa institucionalno angažovanje i konkretne mehanizme po planu rada oko njene četiri ključne teme, odnosno cilja. Prvi cilj je – „Promovisanje socijalnih i političkih prava dijaspore“, drugi – „Očuvanje identiteta i jačanje veza sa dijasporom“, treći – „Integracija pripadnika dijaspore u zemljama u kojima žive njeni pripadnici“ i četvrti – „Uključivanje dijaspore u socio-ekonomski razvoj“. (Misli se na uključivanje na Kosovu). Tekst Strategije prati i spomenuti Plan rada, odnosno aktivnosti oko njenog sprovođenja.
U njenoj relizaciji predstoje brojni izazovi, a mnogo toga predviđa i agenda rada Ministrastva dijaspore. S druge strane, neki od zadatih i planiranih poteza traže i dodatna angažovanja, mimo kapaciteta Ministarstva dijaspore. Na primjer, zacrtano stvaranje registra dijaspore, što predviđa i Zakon o dijaspori i emigraciji, zahtjeva, pored šireg angažmana institucija oko popisa pripadnika dijaspore, također i popriličnu sumu sredstava za ovu aktivnost. Jedan od izazova je i (načelno dogovoren) zaseban tv program ispred javnog servisa Radio-Televizije Kosova posvijećen dijaspori, što također iziskuje dodatni budžet za RTK.
U okvirima strateškog cilja „Očuvanje identiteta…“ – daljnja institucionalizacija dopunske nastave na maternjim jezicima u dijaspori, ostaje jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva dijaspore, uz punu koordinaciju sa Ministrastvom obrazovanja, te neohodnu regionalnu saradnju, što zasebno potencira i tekst strategije, uz podvlačenje da je ovo pitanje u intenziviranom procesu rješavanja. Također, nastavak otvaranja Kulturnih centara dijaspore, poslije otvaranja prve takve institucije u Instambulu (naselje Bajram Paša) u Republici Turskoj, je jedan od većih izazova i ovog ministarstva i države Kosovo.
Strategija se također bavi uključivanjem dijaspore u društvene tokove na Kosovu, kako u političko predstavljanje njenih pripadnika, tako i u veoma važnom angažovanju njihovog stečenog kapitala u privredni razvoj Kosova, odnosno stvaranja što povoljnijeg institucionalnog okvira za tako nešto.
Rad na pripremi teksta ovog strateškog dokumenta je trajao preko osam mjeseci, uz formiranu radnu grupu ispred MD i drugih ministarstava i institucija Vlade R. Kosova, ujključujući tu i naučne instance.
Redovnu pomoć u izradi ove Strategije su pružile i međunarodne organizacije – IOM i UNDP, pogotovo u održavanju triju radionica (dvije oko teksta Strategije a treća za Plan rada), kao i u nadoknadi troškova puta članovima Radne grupe za promovisanje teksta ovog dokumenta na javnim raspravama u dijaspori.
Nacrt projekta Strategije je poslat Vladi Republike Kosova, koja je nadlježna za njeno usvajanje.
Ćerim Bajrami
