Ariana Qosaj-Mustafa, istraživačica KIPRED-a je iznoseći rezultate istraživanja kazala da na Kosovu postoji problem nedostatka političke volje da institucije države rade svoj posao. Kao primjer za to, ona je navela borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala gdje se još uvijek sve svodi samo na izjave. Prema njenim riječima, da postoje jake institucije, onda bi red došao i na ljude koji su u vlasti, dakle na političku elitu na Kosovu.
Ona je istakla da su na osnovu istraživanja iznete 143 preporuke za kosovske institucije, od koji se 50 odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a kako bi se ispunili kriterijumi EU neophodni za proces liberalizacije viza.
“Najveći izazov koji smo mi uočili je primjena zakona, odnosno primjena politika. Ali i tamo gdje ima zakona ima nedostataka, jer nije na dovoljan način garantovana nezavisnost institucija koje treba da se bave istragom. Tu direktno mislimo na Kosovsku policiju i Tužilaštvo Kosova, koji djeluju sa nekoliko politika i planova djelovanja, ali imaju izuzetne pritiske i ne mogu da dođu do rezultata”, kazala je Ariana Mustafa.
Ona je navela da je na osnovu monitoringa obavljenog u periodu od januara do juna 2014. od svih slučajeva, a bilo ih je 365, koje su pokrenuli Kosovska policija i Agencija za antikorupciju, Tužilaštvo je odustalo od oko 55 posto slučajeva, tačnije nije podignuta optužnica.
Veliki izazov je i rad Specijalnog Tužilaštva Kosova, koje je za šest mjeseci podiglo samo pet optužnica, što pokazuje nespremnost te institucije da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala na najvišem nivou, naglasila je Mustafa. Razlog tome prema ocjeni KIPRED-a vjerovato leži i u činjenici da je Kosovo bilo pred izborima, a ako se tome doda da od juna još uvijek nemamo formirane nove institucije, onda je jasno zašto se kasni u ispunjenju uslova EU za liberalizaciju viza.
Istovremeno, Veton Mujaj iz organizacije “Syri i Vizionit”, koja je zajedno sa KIPRED-om radila na projektu, naglasio je da je nekomunikacija između centralnih i lokalnih institucija, takođe, jedan od razloga neispunjenja kriterijuma za viznu liberalizaciju.
“Na primjer, s aspekta liberalizacije viza, policija možda nije dobro informisala Peć šta treba i kako ispuniti ili sudstvo. Uopšteno vidi se da je centralni nivo kompaktniji i zna zadatke, za razliku od lokalnog”, kazao je Mujaj.
