Narod koji je zadivio svijet: Hunze žive 120 godina, a rađaju i u sedmoj deceniji!

Oni kao da su s neke druge planete, ali nisu. Narod Hunza živi na planinama severnog Pakistana, ima ih oko 87.000, a posebni su po tome što žive prosečno sto godina, ali mnogi od njih bez problema dožive i 120.

Pojedinci su živeli i 160 godina. Retko su bolesni, ne znaju šta su to tumori, vrlo mladoliko izgledaju, a njihove žene rađaju i sa 65 godina.

Oni su živi dokaz kako ishrana i način života utiču na čoveka. Hunze se kupaju u ledenoj vodi, čak ako je ispod nule. Jedu samo ono što uzgoje. Hrane se sirovim voćem i povrćem, orašastim plodovima, jedu mnogo sušenih kajsija, razne žitarice (uglavnom heljdu i ječam), mahunarke, te ređe ovčji sir, mleko i jaja, piše “Lisa“.

Za njih međuobroka nema, samo doručak i ručak. Mnogo hodaju, čak 15 do 20 kilometara dnevno. Meso jedu izuzetno retko, dva puta godišnje pojedu malo jagnjetine ili piletine. Takođe, mnogo se smeju.


Jedan deo godine u trajanju između dva i četiri meseca ne jedu ništa već piju samo sok od sušenih kajsija. To je kod njih tradicija od davnina koju strogo poštuju, a odvija se u doba godine kad voće još nije zrelo. I lekari kažu da su upravo način njihove ishrane i periodi gladovanja zaslužni za dobro zdravlje i dugovečnost.

Naime, navika konzumiranja velike količine kajsija možda je upravo zaslužna u zaštiti od tumora. Semenke kajsije bogate su B-17 vitaminom koji deluje antikancerogeno, a oni od semenki prave ulje. No, reč je o izuzetno malim dozama, koje mogu biti opasne po život ako se pretera. Tamo je čak stvar prestiža koja porodica ima više stabala kajsije na svojoj zemlji. Nažalost, danas i među njih dolazi nezdrava industrijska hrana, te su se pojavili karijes i stomačne tegobe, što pre nisu poznavali.

Ovaj živahan i izdržljiv narod za sebe kaže da su potomci Aleksandra Velikog i njegove vojske. Neki od njih su u vreme osvajanja ostali u svojim selima i oženili se. Mediji su 1984. godine pisali o Saidu Abdulu Mobudu iz naroda Hunza koji je došao na londonski aerodrom i zbunio službenike pokazavši im pasoš. U njemu je pisalo da je rođen 1832. godine.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.