Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena, koje u svijetu koristi više od 100 zemalja zavisi od njihovog geografskog položaja, u Evropskoj uniji već su duže vrijeme predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donijeta još uvijek.
Dok nekima ne smeta zimsko računanje vremena, više je onih koji stoje pri ljetnom računanju te navode poboljšanja koje ono ima za mentalno i tjelesno zdravlje i dobrobit.
“Royal Society for the Prevention of Accidents (RoSPA)” pozvao je na ukidanje zimskog računanja vremena tvrdeći da pomjeranje sata unatrag povećava rizik od saobraćajnih nesreća zbog vožnje u mračnijim zimskim mjesecima.
Dobar san tokom zimskih mjeseci ključan je za zaštitu od prehlade i gripa, a istraživanja pokazuju da čak i mala redukcija sna može uticati na imuni sistem.
Danska studija iz 2017. godine, koja je obuhvatila više od 185.000 ljudi tokom 15 godina, otkrila je da je prelaz s ljetnog na zimsko računanje vremena povezan s porastom depresivnih epizoda od 11 posto.
Neki ljudi također doživljavaju sezonski afektivni poremećaj kao posljedicu kraćih dana. Simptomi ovog poremećaja uključuju trajno loše raspoloženje, gubitak zadovoljstva ili interesa za normalne svakodnevne aktivnosti, razdražljivost, osjećaj očaja ili krivice i spavanje duže od uobičajenog.
izvor hayat.ba
