Osjećate umor i malaksalost, steže vas u grlu i začepljen vam je nos? Odmah posežete za bočicom najreklamiranijih čudotvornih tableta koje vas u trenu lišavaju svih neugodnih simptoma prehlade i gripe ili možda za svaki slučaj otrčite liječniku po dobre stare antibiotike?
Prije no što dohvatite neki od brojnih dostupnih hemijskih lijekova, pri pojavi prvih znakova bolesti pokušajte isprobati prirodne načine borbe protiv ovih oboljenja. Prirodne metode, za razliku od mnogih lijekova, nisu agresivne prema našem organizmu te u konačnici donose potpunije i trajnije rezultate.
Šta jesti kada smo bolesni
Kako tijelo prilikom bolesti troši energiju na iscjeljenje, ne treba ga opterećivati obilnim i teškim obrocima. Svježi sokovi od voća i povrća idealni su za osiguravanje dovoljnih količina vitamina i minerala, u obliku najlakše iskoristivom našem tijelu. Češnjak ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Ljuta hrana poput čili papričice i hrena potiče znojenje te često pomaže u rastvaranju sluzi u dišnim organima.
Izbjegavajte rafinirani šećer koji suzbija imunitet. Konzumacijom obilja voća i povrća utiče se i na smanjenje kiselosti u tijelu koja pogoduje razmnožavanju mikroorganizama. Mliječni proizvodi doprinose stvaranju sluzi, dok je žličica kurkume, konzumirana sama ili u čaši vode, odličan recept protiv nakupljanja sekreta u dišnim organima.
Svaki simptom ima svoj čaj
Kod infekcija dišnih puteva, a posebice pri povišenoj temperaturi, tijelo troši više tekućine nego inače. Stoga je važno unositi dostatne količine pića, najbolje prirodnih biljnih čajeva. Čajevi sadrže mnoge blagotvorne tvari koje djeluju kao antioksidansi, jačaju imunitet te ovisno o vrsti čaja djeluju antiseptički, potiču znojenje i eliminaciju štetnih tvari, rastvaraju sluz itd. Isprobajte kadulju i kamilicu za dezinfekciju upaljenog grla, bazgu i lipu za poticanje znojenja, te sljez za ublažavanje kašlja i olakšavanje disanja. Čajevi se također mogu koristiti za inhalaciju koja rastvara nagomilani sekret te omogućava bolju prohodnost dišnih puteva.
Poigrajte se s eteričnim uljima
Eterična ulja (u vrlo malim dozama) mogu znatno ublažiti simptome infekcija dišnog sistema. Najčešće se koriste za inhaliranje i dodavanje kupkama, a ponekad se mogu i lokalno utrljavati u kožu. Eterična ulja čajevca i timijana poznata su po svome antimikrobnom i antiseptičkom djelovanju. Ulja ružmarina i anisa smanjuju nakupljanje sluzi u plućima.
Eukaliptus i pepermint imaju antibakterijsko i antivirusno djelovanje, čiste dišne puteve te olakšavaju disanje. Eterična ulja mogu se upotrijebiti i u difuzeru koji ljekovite čestice ulja raspršuje u prostor.
Izdvojite vrijeme za opuštanje i odmor
Stres doprinosi slabljenju odbrambene otpornosti organizma. Redovni trenuci opuštanja tokom dana, uz dovoljno sna tokom noći potiču naš imunitet. Osim što djeluju preventivno, odmor i opuštanje pomažu vraćanju tijela u ravnotežu te bržem uklanjanju postojećih simptoma bolesti. Istraživanja pokazuju kako je otpornost organizma veća kod ljudi koji prakticiraju neku od tehnika meditacije. Meditacijom smanjujemo lučenje hormona stresa u tijelu, postižemo duboki odmor i opuštanje te tako doprinosimo postizanju naše fizičke, mentalne i emotivne ravnoteže.
Naučite tehnike disanja
Ukoliko vam nos nije u potpunosti začepljen, jednostavnim tehnikama disanja koje nudi joga, a koje primjerice uključuju brzo izdisanje na nos ili izmjenično disanje kroz jednu pa drugu nosnicu, možete pospješiti prozračivanje sinusnih šupljina, a time i eliminaciju štetnih bakterija iz njih.
Redovnim izvođenjem ovih vježbi, koje se preporučuje naučiti od kvalificiranih učitelja, osnažuje se čitav dišni sistem, eliminiraju toksini iz organizma, te potiče cirkulacija, čime se povećava otpornost tijela prema infekcijama.
Uhvatite sunca koliko je to moguće
Razlog širenju virusa u zimskim mjesecima nije samo hladnoća već i smanjena količina sunčevih zraka. Sinteza vitamina D koja se u tijelu odvija pod uticajem sunčeve svjetlosti zimi je znatno smanjena. Istraživanja međutim pokazuju kako je ovaj vitamin bitan za pravilnu funkciju imunitetnog sistema, te neki naučnici sklonost infektivnim oboljenjima pripisuju nedostatku vitamina D u organizmu. Povećanim unosom ovog vitamina putem hrane i iskorištavanjem sunčanih perioda tokom hladnijih mjeseci, možemo stoga preventivno djelovati na pojavu bolesti.
Živimo u stresnim vremenima i ponekad su prehlada ili gripa samo način na koji nam tijelo signalizira da usporimo i uzmemo pet minuta za sebe. Prevencija je uvijek najbolji lijek, no ako već osjećate prve znakove bolesti, izdvojite vrijeme za dovoljni odmor, pokušajte prirodnim metodama pomoći oslabljenom imunitetu i dopustite svome tijelu da samo vrati narušenu ravnotežu.
