Prvo evropsko naselje na Grenlandu: Najveća arheološka misterija nestala pred očima

Priča drevnog stanovništva – nordijskih doseljenika koji su misteriozno nestali prije jednog stoljeća možda je povezana s topljenjem leda na Grenlandu. Novinarka Elizabeth Kolbert je nedavno dokumentirala šta se zapravo tamo dešava.

Ona opisuje historiju koja se izgubila nakon topljenja leda, što uključuje i ostatke drevnih nordijskih naselja koja su sačuvana stoljećima. Sada kada su temperature više, led koji je nekada čuvao artefakte, izlaže sve – od životinjskih kostiju do vune.

“Gubimo sve”, rekao je Thomas McGovern, profesor arheologije na Univerzitetu Hunter u New Yorku.

Postoji još mnogo toga što se ne zna o nordijskim doseljenicima koji su zemljoposjednici na Grenlandu.

“Naša pitanja mogu postojati zauvijek bez odgovora – kako se led otopio i kako su nekada očuvani materijali isplivali na površinu. Ono što znamo, u najmanju ruku, jeste da je nordijsku grupu predvodio Erik The Red, koji je osnovao prvo evropsko naselje na Grenlandu, nakon što je prognan s okolnog Islanda. Nordijci koji su došli s njim osnovali su dva naselja na Grenlandu, a na vrhuncu je bilo blizu 5.000 ljudi koji tamo žive”, kazao je McGovern.

Niko nije bio u stanju definitivno zaključiti šta im se zapravo dogodilo, ali je ipak postojalo nekoliko teorija:

– Temperature na ledenoj plohi su možda bila iznad prosjeka te ih je to smaknulo.

– Može biti riječi i o drugim prirodnim katastrofama koje su zbrisale naselja.

– Njihov nestanak mogao bi se vezati i za životinje, jer su se Nordijci oslanjali na goveda i drugu stoku koju su poveli sa sobom, umjesto prilagođavanje hrani koja je bila dostupna na Grenlandu (foke, ribe, itd).

– Nestanak je možda povezan sa socijalnim i ekonomskim razlozima

“Ništa ne ukazuje na to da su Nordijci nestali kao rezultat prirodnih katastrofa”, navodi se u saopćenju Nielsa Lynnerupa, forenzičkog antropologa na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Na kraju, razlog za nestanak kolonija može biti bilo koja kombinacija od navedenih faktora. Problem je što istraživači nemaju mnogo materijala za priče. Ono što je nekada bilo sačuvano u netaknutom ledu sada postaje kaša koja biva izložena zraku.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.