Ratno krilo Kosova ostalo bez krila

Pobjeda opozicije na parlamentarnim izborima na Kosovu oznaÄila je kraj vladavine 'ratnog krila' koje je na vlasti bilo viÅ¡e od 12 godina.

Na Kosovu se Å¡estog oktobra desio zemljotres. Po prvi put od 2007. godine, dve opozicione stranke – Pokret Samoopredeljenje (LVV) Aljbina Kurtija i Demokratski savez Kosova (LDK) Ise Mustafe, odnele su ubedljivu pobedu nad strankama “ratnog krila†i tako će biti u mogućnosti da formiraju novu vladu, na Äijem će Äelu biti energiÄni leviÄarski politiÄar, Aljbin Kurti

Razlika glasova izmeÄ‘u LVV i LDK je manje od jedan odsto, koja će se povećati u korist LVV za viÅ¡e od jedan odsto, kad se izbroje viÅ¡e od 10.000 glasova dijaspore, poslati poÅ¡tom, a koja po pravilu glasa za LVV. Obe te stranke će imati 62 ili 63 poslanika, dovoljan broj za formiranje nove vlade, bez ukljuÄivanja drugih stranaka, koje bi ucenjivale i trgovale oko ministarskih mesta. Ta vlada, kako je najavio njen budući Å¡ef Kurti, će imati 12 ili 13 ministra sa po dva zamenika i mali broj savetnika. Deo kabineta po Ustavu Kosova su predstavnici Srba, u ovom sluÄaju Srpske liste, kao pobednici na izborima, i predstavnici ostalih etniÄkih zajednica. Njegova vlada neće zavisiti od glasova Srpske liste, kao Å¡to je bio sluÄaj sa prethodnom vladom, kada su se ponaÅ¡ali kako im se prohtelo, donosno da uÄestvuju ili napuÅ¡taju skupÅ¡tinu i vladu, a istovremeno da koriste sve beneficije vlasti. Kurti je i tokom predizborne kampanje i nakon objavljivanja rezultata izneo konkretan program vlade u 100 taÄaka, gde su borba protiv korupcije, nepotizma i kriminala, kao rak rana kosovskog druÅ¡tva, meÄ‘u prioritetima.

Stranke “ratnog krila†Demokratska partija Kosova, (PDK) na Äijem je Äelu Kadri Veselji, koja je u koaliciji sa drugim strankama vladala 12 godina na Kosovu, je na trećem mestu sa 21 odsto, odnosno 23 poslaniÄkih mesta, na Äetvrtom je Alijansa za budućnost Kosova (AAK) RamuÅ¡a Haradinaja sa 11 odsto, odnosno 13 mandata, dok stranka Fatmira Ljimaja, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA), koji je bio u predizbornoj koaliciji sa stankom Bedzeta Pacolija nije uspela da preÄ‘e cenzus od pet odsto i ostala van parlamenta.

Ove tri stranke, prevoÄ‘ene komandantima rata, su i najveći gubitnici ovih izbora, zbog Äinjenice jer njihov uÄinak proteklih 12 i viÅ¡e godina bio je katastrofalan. GraÄ‘ani nisu viÅ¡e mogli da podnose ih da podrže te politiÄare koji su kao “oslobodioci Kosova†i koristeći “ratnu slavu†ponaÅ¡ali se kao jahaÄi apokalipse, te postali vlasnici života graÄ‘ana Kosova. I Veselji i Haradinaj su priznali poraze i izjavili da će poÅ¡tovati volju naroda i otići u opoziciju, mada je Haradinaj izrazio spremnost da bude deo buduće vlade. MeÄ‘utim i Kurti i Mustafa su odluÄni u tome da te stranke ne mogu biti deo vlade, a Kurti je joÅ¡ dodao da, ukoliko ne bude koalicije sa LDK, onda će zemlja ići na vanredne izbore. Ali tu dilemu za sada je otklonila kandidatkinja za premijera iz LDK, Vjosa Osman,i koja je rekla da će njena stranka ući u koaliciji sa LVV. Po svemu sudeći gospoÄ‘a Osmani će biti budući predsednica parlamenta, kako je ranije najavio sam Kurti. Razgovori ovde dve stranke o mogućoj koalicionoj vladi već se vode van javnosti a zvaniÄni će poÄeti tek kad se objave zvaniÄni rezultati izbora. Time je i otklonjen i strah o mogućoj koaliciji izmeÄ‘u LDK i stranaka “ratnog krilaâ€.

Duh promjena

Ovakvi rezultati su i oÄekivani budući da su graÄ‘ani umorili od dugogodiÅ¡njih lažnih obećanja, korupcije, nepotizma, kriminala, ogromne nezaposlenosti, siromaÅ¡tva, nefunksionisanja institucije sistema, loÅ¡eg prosvetnog i zdravstvenog sistema.., zbog Äega Kosovari masovno odlaze na leÄenje u Beograd, Skoplje, Tiranu ili Istanbul. Sami rezultati izbora pokazali su želju za promenom, a duh tih promena, koji je kružio Kosovom poslednje dve godine, dali su mladi kojima su prethodne vlade ubili nadu i perspektivu, zbog Äega je njihov jedini cilj bio napuÅ¡tanje zemlje zbog boljeg života.

AnalitiÄari ocenjuju da su izbori pokazali podizanje politiÄke svesti i zrelosti graÄ‘ana Kosova za politiÄkim promenama, koji jedino veruju u mlade i nekompromitovane ljude, koji imaju viziju, volju i odluÄnost da promene dosadaÅ¡nje teÅ¡ko stanje, i vrate nadu i perspektivu graÄ‘anima, a pre svega mladoj populaciji koja Äini većinu stanovniÅ¡tva Kosova i koja jedini cilj ima napuÅ¡tanje zemlje zbog nemogućnosti zapoÅ¡ljavanja i normalnog života.

Kurti je jedini od svih politiÄara Kosova koji je Äistih ruku jer nije bio na vlasti i ne sumnjiÄi se ni za korupciju niti se sumnjiÄi za ratne zloÄine. EnergiÄan je i odluÄan politiÄar koji ima viziju, znanje, sposobnosti, koji je moralan, odluÄan i beskompromisan. On poseduje, kako kažu mladi, revolucionarni duh ÄŒe Gevare i leviÄarske ideje Aleksisa Ciprasa. Zbog toga, graÄ‘ani Kosova, a pre svega mladi, veruju Kurtiju, jer kako je rekao i on sam, pobedom Samoopredeljenja “za Kosovo dolazi novi danâ€.

U prvom obraćanju graÄ‘anima nakon objavljivanja prvih rezultata izbora, Kurti je rekao da je “6. oktobar 2019. poÄetak trećeg entuzijazma za naÅ¡u zemlju i naÅ¡ narod. Prvi entuzijazam bio je osloboÄ‘enje Kosova 1999, drugi – proglaÅ¡enje nezavisnosti 2008, a treći oktobar 2019. godineâ€. Kurti je ovu pobedu nazvao drugim osloboÄ‘enje Kosova od zarobljivanja dosadaÅ¡njih vlada i dodao da “u naÅ¡oj vladi neće biti lopova, jer ćemo se protiv njih boriti, istražiti, osuditi i kazniti gde god da budu. ÄŒastan život će biti lak, život kriminalaca biće težak do gubitka slobode, jer smo izgubili dosta vremena ovih 20 godina“.

AmeriÄka oÄekivanja

Dilema i strahovanje koje su postojale u javnosti, a plasirana od strane protivnika Kurtija, pre svega Demokratske partije Kosova, nazvali su Kurtija teroristom i voÄ‘om “Crvenih brigada†koje je stvorio sa svojom strankom, zbog primene nasilja i suzavca u skupÅ¡tini, zbog Äega “neće imati podrÅ¡ku VaÅ¡ingtona i Brisela za formiranje vladeâ€, je brzo otklonjena, susretom ameriÄkog ambasadora na Kosovu, Philip Kosnetta, dan nakon izbora koji se sreo sa Kurtijem, kao i susreti i Äestitke koje su stizale iz evropskih centara moći.

I Stejt Department se “raduje prilici†da saraÄ‘uje sa novom vladom “koja će biti za dijalog, kada bude formirana, vladom koja će biti posvećena jaÄanju demokratije i obezbeÄ‘ivanju mira, pravde i prosperiteta za sve graÄ‘ane Kosovaâ€. AmeriÄka administracija dodaje da “jasno smo stavili do znanja da oÄekujemo da novo kosovsko rukovodstvo bude pripremljeno da se odmah upusti u razgovore sa Srbijom i radi na sporazumu o normalizaciji odnosaâ€.

O znaÄaju dijaloga za SAD govori i poseta dvojice visokih ameriÄkih diplomata PriÅ¡tini dva dana posle izbora, specijalnog predstavnika za Balkan Metjua Palmera i izaslanika ameriÄkog predsednika za posredovanje u dijalogu izmeÄ‘u Beograda i PriÅ¡tine, ambasadora RiÄarda Grenela, koji su sastali sa Kurtijem i preneli mu “oÄekivanja VaÅ¡ingtona za skori nastavak dijaloga.â€

PolitiÄki analitiÄari procenjuju da će se Kurtijeva vlada suoÄiti sa puno problema kako bi stopirala sunovrat države i druÅ¡tva, ali najteža će biti tri: ukidanje tarife od 100 odsto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koju je uvela Haradinajeva vlada novembra proÅ¡le godine, nastavak i dijaloga i brzo postizanje sporazuma sa Srbijom, i saradnja sa Specijalnim sudom za ratne zloÄine protiv osumnjiÄenih pripadnika OVK u Hagu.

Å to se tiÄe dijaloga sa Srbijom Kurti je rekao da će kao premijer preuzeti obavezu koja mu pripada po Ustavu i da će predvoditi razgovore ali u tim razgovorima neće se postaviti pitanje Å¡ta će Kosovo dati Srbiji u zamenu za priznavanje, već dug Srbije prema Kosovu od okupacije.

Kurti je rekao da je protiv tarife od 100 odsto, ali umesto toga njegova vlada će uvesti reciprocitet sa Srbijom u svim sferama. On je izjavio da dijalog nije na prvom mestu njegove rang liste prioriteta i da će prvo razgovarati oko toga Å¡ta se desilo sa 36 sporazuma postignutih u Briselu, izmeÄ‘u PriÅ¡tine i Beograda. Rekao je da će joÅ¡ prve sedmice njegove vlade, poÄeti dijalog sa kosovskim Srbima, i da će to biti razgovor za njihov razvoj i integrisanje u kosovsko druÅ¡tvo, a ne dijalog o pomirenju jer, kako je rekao, “mi nismo u svaÄ‘i sa kosovskim Srbima, već sa Srbijom sa kojom možemo da se pomirimo kada bude priznala nezavisnost Kosova i isplati ratnu Å¡tetuâ€.

Kosovski Robin Hud

Kurti je poznat kosovskoj i evropskoj javnosti po svojim aktivnostima i stavovima. Krajem devedesetih godina bio je voÄ‘a studentskih protesta u PriÅ¡tini za oslobaÄ‘anje Univerziteta od strane srpske vlasti. Godine 1998. postao je portparol politiÄkog predstavnika OVK na Kosovu Adema DemaÄija i osoba za kontakte sa stranim diplomata. Kurti je u aprilu 1999. uhapÅ¡en od strane srpske policije u stanu svojih roditelja zajedno sa ocem i bratom koji su brzo osloboÄ‘eni, a on je zadržan. Nakon okonÄanja sukoba Kurti je, sa joÅ¡ 2.000 albanskih zatvorenika, prebaÄen iz kosovskih u zatvore u Srbiji. TamniÄio je u Požarevcu i bio je najpoznatiji politiÄki zatvorenik u Evropi. Na suÄ‘enju u Okružnom sudu u NiÅ¡u, 13. marta 2000. godine Kurti je osuÄ‘en na 15 godina strogog zatvora “za neprijateljsku delatnost i ugrožavanja integriteta države SRJ i Srbije. Zbog junaÄkog držanja i svojih stavova u kojima je rekao: “Ne priznajem ni ovaj sud, ni ovu državu, ni ovu vlast jer nisu moje, moje je nezavisno Kosovo. I možete me kazniti koliko želite, jer to niÅ¡ta neće promeniti u mom stavu prema Kosovuâ€. Mnogobrojni inostrani i domaći novinari rekli su tada: “Ovaj će biti budući lider Kosovaâ€. Na Å¡ta sam reagovao ironiÄnim osmehom: “Kakav lider ukoliko izdržava 15 godina zatvora? I kad bude izaÅ¡ao iz zatvora, niko ga neće prepoznatiâ€. Izgleda da su moje kolege bili u pravu.

Zakonom o opÅ¡toj amnestiji za albanske zatvorenike sa Kosova, koji su donele nove demokratske vlasti u Beograda, nakon ruÅ¡enja režima Slobodana MiloÅ¡evića, poÄetkom 2001. godine, Kurti je osloboÄ‘en sa svim ostalim albanskim zatvorenicima.

Kurti je posle izlaska iz zatvora formirao nevladinu organizaciju KAN (Kosova Action Network), a 2005. godine i Pokret Samoopredeljenje, koji od 2010. uÄestvuje sa centralnim i lokalnim izborima na Kosovu, sa stalnim rastom da bi 2017. godine bila prva stranka sa najviÅ¡e glasova. Taj rezultat, iako je stranka proÅ¡le godine pogoÄ‘ena izlaskom 12 najuticajnijih Älanova, koji su formirali novu stranku Socijaldemokratsku partiju, (koja je na ovim izborima iÅ¡la u koaliciji sa strankom Haradinaja, i nijedan njihov kandidat nije dobio dovoljan broj glasova za parlament). Time su i ostvarene prognoze kolege novinara, od pre 19 godina, da će Kurti biti novi lider Kosova.

Kurti je kosovski Robin Hud, mada ga mnogi uporeÄ‘uju sa ÄŒe Gevarom zbog njegovog revolucionarnog duga ili sa Aleksisom Ciprasom zbog leviÄarskih ideja. Da li će Kurti opravdati te epitete i poverenje graÄ‘ana, ostaje da se vidi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredniÄku politiku Al Jazeere.

(Aljazeera)

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Facebook