Rekreativno plivanje je, po mišljenju većine stručnjaka, najkorisniji sport za zdravlje, očuvanje kondicije i skladan psihofizički razvoj čitavog organizma.
Ono opušta, blagotvorno djeluje na psihu, kardiovaskularni sistem, respiratorni sistem, razvoj mišićnog i koštanozglobnog aparata. Pomaže pri otklanjanju ili ublažavanju deformiteta kičmenog stuba i drugih oboljenja. Zato se ova aktivnost preporučuje svima, bez obzira na pol i godine starosti.
Da bi plivanje zaista koristilo našem zdravlju potrebno je naučiti kako se pravilno pliva, kao i kako da ovaj sport što pravilnije upražnjavamo. Rekreativno plivanje se preporučuje kao aktivnost u bilo kom životnom dobu.
U pubertetu povoljno utiče na pravilan rast i razvoj. Preporučuje se i kao prevencija u nastanku tjelesnih deformiteta, a naročito deformiteta kičmenog stuba. Rekreativno plivanje smanjuje stres, pa se posebno preporučuje ljudima koji rade na odgovornim radnim mjestima.
Psihoterapeuti ističu da su ljudi koji redovno plivaju sigurniji u sebe, dobro raspoloženi i djeluju vitalno. Zato preporučuju plivanje najmanje dva-tri puta nedjeljno. Starijima je ono idealno za očuvanje kondicije i prevenciju srčanih, plućnih i reumatičnih bolesti, ali i kao svojevrstan eliksir za produženje mladosti.
Idealna temperatura vode za plivanje je 25-26 stepeni, a maloj djeci oko 28 stepeni. Voda hladnija od 22 stepena preporučuje se samo ljudima koji su od detinjstva navikli na hladnu vodu. Najidealnije je plivanje ujutru i to dva sata poslije jela, ako je obrok bio obilniji.
Zbog povoljnog djelovanja vode na čovjekovo psihofizičko zdravlje plivanje se preporučuje svima, bez obzira na pol i godine. Bilo bi idealno da se plivanje ne ograniči samo na ljetnje mjesece, već da se upražnjava stalno, jer je to najbolji način da se održi kondicija, stekne i sačuva dobra linija i što je najvažnije očuva zdravlje.
30 minuta neprekidnog plivanja u stazi sagori preko 200 kalorija.
Voda omogućava veću elastičnost tokom vježbanja, vježbanjem u vodi troši se i više kalorija nego kad upražnjavate klasično vježbanje.
Svako plivanje koje vas podstiče na jače disanje računa se kao umjerena aktivnost.
S obzirom na veći otpor koji prilikom vježbanja pruža voda, zaštićeniji ste od povreda dok vježbate.
Pošto su vaši mišići okruženi vodom, dok trenirate na ovaj način istovremeno upražnjavate i hidromasažu.
Kad vježbate u vodi vaše opterećenje iznosi svega 50 odsto od vaše cjelokupne tjelesne težine. Zato je ovaj vid vježbanja mnogo lakši od drugih.
Vježbanje u vodi jača mišićnu masu i omogućava veću fleksibilnost tijela.
Plivanje oslobađa od napetosti.
Vježbe u vodi smanjuju rizik od kasnijeg razvoja srčanih oboljenja, karcinoma i dijabetesa (tipa 2, po nekim istraživanjima, je u zabrinjavajućem porastu kod adolescenata).
