Coworking podrazumijeva model rada u kojem pojedinici, koji nisu članovi iste kompanije, rade u zajedničkom radnom prostoru. Ovakav koncept rada korak je naprijed u odnosu na rad u tradicionalnim kancelarijskim prostorima, u pogledu pomaka ka otvorenijem, produktivnijem i inovativnijem radnom okruženju. Rad u coworking prostorima postaje svjetski trend koji su prigrlile i neke od najvećih svjetskih kompanija, prepoznavši benefite zdravije, stress – free radne zajednice, koja, u isto vrijeme, inspiriše fokusiranost, kreativnost i sticanje novih znanja i poznanstava.
Prema podacima godišnje konferencije „Coworking Europe“, danas u svijetu postoji oko četrnaest hiljada coworking prostora, u kojima svakodnevno radi oko 1,2 miliona ljudi. Analize pokazuju da će, do kraja 2020. godine, 40 odsto radne snage na globalnom nivou biti koncentrisano u svijetu freelance coworking poslovanja. Slika je jasna – coworking poslovanje je budućnost, a za to postoji više razloga. Prije svega, čovjeku kao društvenom biću zajednica je osnov zdravog i funkcionalnog napretka, u svakom smislu; više od 95 odsto ljudi koji rade u coworking prostorima naveli su upravo ovaj društveni aspekt kao najveću prednost rada u zajednici sa pojedinicima istih ili sličnih interesovanja.
Coworking – mjesto za rađanje poznanstava i ostvaranje saradnje
Coworking podrazumijeva daleko više od samog rada u zajedničkom prostoru – community je plodno tle za rađanje poznanstava, kreiranje ideja i ostvarenje saradnji na zajedničkim projektima, za svakog od njenih članova. Takođe, u prvom planu je i promovisanje zdravijeg radnog okruženja, u kojem su pojedinci oslobođeni pritiska direktne konkurencije, koji je neizbježan u tradicionalnim kompanijama. Ljudi koji rade u coworking zajednicama osjećaju slobodu upravljanja vlastitim vremenom i zadacima koje treba da završe, bilježeći efektivnije rezultate i, u velikom broju slučajeva, veće mjesečne prihode.
U BiH ideja coworking zajednica nije implementirana u zakonske okvire
Bosna i Hercegovina, kao i ostatak balkanskih zemalja, trenutno je u procesu ekspanzije tržišta za djelatnosti usko vezane uz nezavisno poslovanje, a samim tim i coworking zajednice i prostore, kojih, još uvijek, nema dovoljno. U ovom trenutku, ovakav vid poslovanja donekle je ignorisan od strane zvaničnih institucija, koje freelanceing i ideju coworking zajednica još uvijek nisu implementirale u zakonske okvire.
“Ovakve ideje omogućavaju izlazak mladih umova na svjetsku poslovnu scenu, a, u isto vrijeme, jačaju domaću ekonomiju”
Međutim, možda i bitnije od ozakonjenja, za uspjeh ovakve ideje na našim prostorima, neophodno je učešće vlasti u podršci i priznavanju coworking zajednica kao radno-edukativnih formacija koje omogućuju izlazak mladih umova na svjetsku poslovnu scenu, a, u isto vrijeme, i potencijalno velikog faktora u jačanju ekonomske stabilnosti države. Ulaganjem u coworking zajednice koje, u ovom trenutku, samostalno organizuju edukacije mladih za poslove izuzetno tražene na globalnom nivou, dobili bismo alternativu ovdašnjem, pomalo zastarjelom procesu obrazovanja, koji bi, za kraće vrijeme dao značajne rezultate u ekonomskom smislu, i samim tim, opravdao uključivanje državnog budžeta u raspodjelu inostranih sredstava koji ovim putem ulaze u našu zemlju.
Stvarajući rame uz rame sa ljudima koji misle i rade inovativno, svaki freelancer i nezavisni profesionalac ogroman je potencijal za državu u kojoj živi. Zahvaljujući ideji rada oslobođenoj tradicionalnih okvira, ovi ljudi završavaju više posla za manje vremena, osjećaju se srećno i ispunjeno onim što rade, te donose značajnu količinu ekonomskih sredstava iz svijeta u svoju društvenu zajednicu. Za sada, zahvaljujući isključivo sebi, svom radu i, u većini slučajeva, obrazovanju nezavisnom od matične države. Uz sinhronizovan napor državnih institucija i pojedinačnih coworking zajednica, u skorijoj budućnosti možemo imati više edukovanih i ohrabrenih mladih ljudi koji su spremni predstaviti balkanskog čovjeka velikim svjetskim kompanijama, u svem svom intelektualnom i radnom potencijalu.
