Umjesto praška za pecivo, OVO VAM TREBA U TIJESTU – Evo jedne velike tajne koju mnoge domaćice ne znaju!

Uglavnom se ovaj problem javlja kada pečemo napamet, ali mnogo puta čak ni profesionalni recepti nisu uvijek tačni. Reći ćemo vam kada, koje i kako ih koristiti da vaši kolačići budu visoki.

 
 

Oba agensa su divni pojačivači volumena, ali nije važno kada i s čime ih pomiješati.

 

Da li vam se ikada dogodilo da vam je u kuvarici propisan prašak za pecivo, a da ste kod kuće imali samo sodu bikarbonu? U takvim slučajevima sigurno ste se zapitali da li se ta dva sastojka mogu zamijeniti, jer u principu oba treba da služe laganoj i prozračnoj teksturi kolača. Ključ leži u hemiji.

 

Soda bikarbona je alkalna supstanca koja reaguje sa bilo čime kiselim, kao što je sirće, limunov sok, mlaćenica ili jogurt, stvarajući mjehuriće ugljičnog dioksida.

Prisjetimo se samo eksperimenata iz djetinjstva kada smo napravili vulkan od octa i sode bikarbone. Zahvaljujući ovoj reakciji, naše tijesto će imati odgovarajuću konzistenciju i teksturu.

Istovremeno, soda bikarbona može imati takvo fermentirajuće djelovanje samo kao posljedica topline, na primjer, to se dešava kada je posipamo u kuhinjski odvod, a zatim zalijemo vrelom vodom i tako spriječimo začepljenje.

Soda bikarbona čini da se kolač lijepo diže – to je jedinjenje sa alkalnim hemijskim djelovanjem, toplina stvara ugljični dioksid (mjehurići zraka),

to čini kolačić višim.

Čemu ga dodajemo?
Koristimo ga u receptima u kojima postoji kiseli hemijski efekat, tj. limun, pavlaka, sirće, med ili druge kisele materije su još uvek u testu.

 

Ali kolačiće napravljene sa sodom bikarbonom nikada ne treba slobodno čuvati u frižideru, jer upija neprijatne mirise.

S druge strane, prašak za pecivo sastoji se od sode bikarbone i mješavine neke vrste kiselog praha, te tako može imati svoj fermentacijski učinak na dva načina: ili kada se smoči i reagiraju kisele ili alkalne komponente, ili jednostavno kao rezultat toplote.

Prašak za pecivo stoga ima dvostruko dejstvo, pa je mnogo efikasniji čak i kada naša hrana ne sadrži dovoljno kiselih sastojaka.Najvažnije je da uvek pripremite testo za kolačiće sa praškom za pecivo neposredno pre nego što ga stavite u rernu.

Ako se toga ne pridržavamo, kolačić će se brzo raspasti i postati slanina.

Nemojte dodavati više nego što piše u receptu, jer će se u tom slučaju torta previše napuhati (i onda se srušiti).

 

Koliko dugo možemo čuvati ta dva materijala?
Soda bikarbona dugo traje u hladnim i suvim uslovima, ali prašak za pecivo je problematičniji. Budući da sadrži i kisele i alkalne sastojke, lako može dobiti vlagu nakon otvaranja i izgubiti svoj fermentacijski učinak. Zato ga nemojte čuvati duže od jednog ili dva mjeseca!

Kako možemo provjeriti da li su još uvijek u redu?
Napravimo jednostavan eksperiment: pomiješajte prstohvat sode bikarbone i kapljicu sirćeta – ako zapuhne, možete peći s njim. U slučaju praška za pecivo dovoljna je i obična voda. Ako se zapjeni, još uvijek je u ispravnom stanju. U suprotnom, može otići u smeće!

preuzeto

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.