Umor, svrab, visok krvni pritisak i bol u leđima mogu biti upozorenje
Hronična bolest bubrega često se razvija tiho, bez jasnih simptoma u početnim fazama. Zbog toga mnogi ljudi saznaju da imaju problem tek kada je funkcija bubrega već značajno oslabljena. Umor, promjene mokrenja, svrab kože, povišen krvni pritisak ili bol u predjelu slabina mogu biti među znacima koji zaslužuju pažnju, posebno ako traju ili se ponavljaju.
Bubrezi imaju veoma važnu ulogu u organizmu. Oni filtriraju krv, uklanjaju otpadne materije, učestvuju u regulaciji krvnog pritiska, ravnoteže tečnosti i elektrolita, kao i u stvaranju hormona koji utiče na proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.
Kada njihova funkcija postepeno opada, organizam neko vrijeme može uspijevati da kompenzuje promjene. Upravo zato bolest bubrega često ne izaziva dramatične simptome u ranoj fazi.
Problem nastaje kada oštećenje napreduje, jer tada posljedice mogu zahvatiti cijeli organizam.
U težim slučajevima može doći do zatajenja bubrega, kada su potrebni dijaliza ili transplantacija.
1. Mučnina, povraćanje i gubitak apetita
Kada bubrezi više ne uspijevaju dovoljno efikasno uklanjati otpadne materije iz krvi, one se mogu početi nakupljati u organizmu.
To kod nekih osoba može dovesti do mučnine, slabijeg apetita, povraćanja ili opšteg osjećaja nelagode.
Ovi simptomi sami po sebi nisu specifični za bubrege, ali ako se javljaju zajedno s drugim znacima, poput promjena mokrenja ili izraženog umora, vrijedi ih provjeriti.
2. Hronični umor i anemija
Jedna od funkcija bubrega jeste stvaranje eritropoetina, hormona koji pomaže koštanoj srži da proizvodi crvena krvna zrnca.
Kada funkcija bubrega oslabi, može se smanjiti i proizvodnja ovog hormona.
Posljedica može biti anemija.
Tada se mogu javiti izražen umor, slabost, bljedilo, vrtoglavica ili nedostatak daha pri naporu.
Naravno, umor ima mnogo mogućih uzroka, ali ako traje sedmicama i nema jasno objašnjenje, nije ga dobro ignorisati.
3. Svrab i suha koža
Uporan svrab kože može imati mnogo uzroka, od alergija i dermatoloških problema do suhe kože.
Međutim, kod uznapredovalih bolesti bubrega promjene u ravnoteži minerala i nakupljanje otpadnih materija mogu doprinijeti izraženom svrabu.
Zbog toga uporan i neobjašnjiv svrab, posebno ako ga prate drugi simptomi, može biti razlog za laboratorijsku provjeru.
4. Promjene urina
Promjene mokrenja jedan su od znakova na koje treba obratiti pažnju.
Urin može postati neuobičajeno pjenast, što ponekad može ukazivati na prisustvo većih količina proteina.
Može se pojaviti i krv u mokraći.
Neke osobe primijete da mokre više ili manje nego ranije, da se češće bude noću zbog mokrenja ili da imaju otoke zbog zadržavanja tečnosti.
Povremena pjena u urinu ne mora značiti bolest, ali ako je izražena i ponavlja se, vrijedi uraditi analizu urina.
5. Bol u donjem dijelu leđa ili slabinama
Bubrezi se nalaze u zadnjem dijelu trbušne šupljine, sa obje strane kičme.
Bol u tom području može biti povezan s različitim problemima, uključujući kamen u bubregu, infekciju ili druge bolesti mokraćnog sistema.
Ipak, većina običnih bolova u donjem dijelu leđa mnogo češće dolazi od mišića, kičme ili zglobova nego od bubrega.
Na problem s bubrezima više treba posumnjati ako bol prati temperatura, mučnina, krv u mokraći, peckanje pri mokrenju ili nagla promjena količine urina.
6. Neugodan ili metalni okus u ustima
Kod ozbiljnijeg smanjenja funkcije bubrega i nakupljanja otpadnih materija u krvi može se pojaviti neugodan ili metalni okus u ustima.
Neki ljudi primijete i promjenu mirisa daha.
Ovo je češće povezano s uznapredovalim problemima nego s početnim stadijem bolesti.
7. Visok krvni pritisak
Veza između bubrega i krvnog pritiska veoma je jaka.
Dugotrajno povišen pritisak može oštetiti sitne krvne sudove bubrega i postepeno smanjivati njihovu funkciju.
S druge strane, bolest bubrega može dodatno otežati kontrolu krvnog pritiska.
Tako nastaje začarani krug.
Kod mlađih osoba izrazito visok ili teško kontrolisan krvni pritisak ponekad može biti znak da treba provjeriti i funkciju bubrega.
Ko ima veći rizik?
Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju dijabetes, visok krvni pritisak, bolesti srca ili porodičnu istoriju bolesti bubrega.
Rizik se povećava i s godinama.
Važno je i paziti na lijekove koji mogu opteretiti bubrege, posebno ako se koriste često ili bez nadzora liječnika.
To se naročito odnosi na pojedine lijekove protiv bolova.
Kako se provjerava funkcija bubrega?
Dobra vijest je da osnovna provjera nije komplikovana.
Najčešće se rade krvne i urinske analize.
U krvi se provjerava kreatinin, na osnovu kojeg se procjenjuje eGFR, odnosno koliko dobro bubrezi filtriraju krv.
U urinu se može provjeriti prisustvo proteina, posebno albumina.
Mjerenje krvnog pritiska također je veoma važno.
Kod osoba koje imaju dijabetes ili hipertenziju ove kontrole su posebno korisne jer bolest bubrega može napredovati bez jasnih simptoma.
Kada se treba javiti liječniku?
Ako primijetite krv u mokraći, naglo smanjenje količine urina, izražene otoke, jak bol u slabinama, otežano disanje ili naglo pogoršanje opšteg stanja, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Ako simptomi nisu hitni, ali umor, svrab, promjene mokrenja ili povišen krvni pritisak traju, korisno je uraditi osnovne pretrage.
Najvažnije je ne čekati da se pojave teški simptomi. Bolest bubrega se često najbolje otkriva upravo laboratorijskim analizama prije nego što osoba osjeti da nešto ozbiljno nije u redu. Rana kontrola može omogućiti da se uzrok prepozna i uspori dalje propadanje funkcije bubrega.
