Usvajanje Nacrta zakona o transformaciji Bezbjednosnih snaga u snage s vojnim mandatom može potrajati nekoliko mjeseci, najavljuju poslanici Skupštine Kosova.
U međuvremenu, ovaj period može da se iskoristi za lobiranje kod međunarodne zajednice, naročito kod NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali i kod članica EU zbog nedostatka njihove podrške na ovakvu inicijativu Kosova.
Međunarodni faktor insistira da se Bezbjednosne snage mogu transformisati u odbrambene samo ustavnim izmjenama, što je za sada nemoguće. Srpski predstavnici, čiji su glasovi za ustavne izmjene neophodni, protive se promjeni mandata Bezbjednosnih snaga.
Inicijator ovih izmjena, predsjednik Kosova Hashim Thaçi, izjavio je da su stoga zakonske izmjene neophodne kako bi se desila transformacija.
“Srpska lista se jasno izjasnila da neće i da ne smije zbog Beograda da glasa. Prema tome, trebamo li da budemo talac Beograda, dok se Beograd odobrovolji da imamo vojsku”, kazao je Thaçi u petak pred studentima jednog od kosovskih koledža.
Nacrt zakona o transformaciji Bezbjendosnih snaga trenutno je u Vladi Kosova, koja, na osnovu procedura, treba da ga vrati Skupštini na razmatranje.
SAD podržavaju transformaciju Bezbjednosnih snaga u oružane, ali samo putem transparentnog i inkluzivnog procesa koji bi doveo do ustavnih promjena.
“Jedini način da se to postigne jeste da se izvrši napor da se dopre do manjinskih zajednica kako bi se dobila podrška. Sjedinjene Države ostaju posvećene saradnji s Kosovom na tom putu”, kaže se u izjavi Ambasade SAD za Radio Slobodna Evropa.
Poslanik vladajućeg Demokratskog saveza Kosova Nuredin Ibishi, međutim, navodi da Kosovo ima potrebu da ojača svoju odbranu. Kako je rekao, i u konsultacijama sa međunarodnim faktorom je ocjenjeno da su Bezbjednosne snage postigle svoj kapacitet i da do transformacije treba da dođe.
Ibishi dodaje da kosovska diplomatija, lideri i rukovodioci Bezbjednosnih snaga Kosova moraju da pokrenu kampanju kod međunarodne zajednice, kako bi se objasnilo da Kosovo ne formira vojsku da ugrozi međunarodne interese i srpsku zajednicu na Kosovu.
“Jasno treba da se stavi do znanja da ove promjene ne dotiču interese zajednica ili srpske zajednice u ovom slučaju, zato što su okolnosti iste kao one koje su predviđene zakonom i ustavima. Radi se samo o transformaciji koja je u potpunosti zakonska. Ime Bezbjednosnih snaga ostaje isto”, kazao je on.
Ibishi dodaje da, kao i sve zemlje regiona, i Kosovo ima potrebe za svojom vojskom, koja bi u novim političkim okolnostima bila faktor stabilnosti u regionu.
“Bezbjednosna situacija je zabrinjavajuća zbog sve jačeg ruskog uticaja kao što su događaji u Crnoj Gori prilikom pokušaja državnog udara, smijetnje na putu članstva Crne Gore u NATO, vojni manevri u blizini Kosova koje sprovode Rusija, Srbija i Belorusija”, kazao je Ibishi.
Bezbjednosne snage Kosova osnovane su 2009. godine, po planu Martija Ahtisarija, na osnovu kojeg je proglašena nezavisnost Kosova.
Kosovske vlasti su prije tri godine počele da razmatraju promjene bezbjednosnog sektora na Kosovu i stoga tražili veća ovlašćenja za Bezbjednosne snage, što bi omogućilo formiranje vojske.
Za tako nešto potrebne su ustavne izmjene, a s obzirom da to ne podržavaju srpski predstavnici, kosovski lideri su odlučili da mjenjaju zakon o Bezbjednosnim snagama.
