Zašto ne možemo bez sunčeve svjetlosti

Uz sve dobre strane, ona je više od užitka - bez nje nema zdravog života

Mnogi od nas su ljeti i za vrijeme proljetnih mjeseci energičniji, čak i bolje raspoloženi, a tokom jeseni i zime su letargični. Naučnici imaju objašnjenje – ključ je u sunčevoj svjetlosti.

Sunčeva svjetlost aktivira metabolizam, stimulira cirkulaciju, a uz sve dobre strane, ona je više od užitka – bez nje nema zdravog života.

Glavna uloga

1. Svjetlost kontrolira biološki sat – Organizam funkcionira u skladu sa smjenama dana i noći i ciklusom od 24 sata, tokom kojeg se naša planeta okrene oko svoje osi.

Riječ je o takozvanom cirkadijskom ritmu, koji utječe na sve u organizmu, od načina na koji spavamo preko metabolizma do načina na koji tijelo proizvodi određene vrste hormona. Svjetlost je značajan signal koji omogućava pokretanje niza bioloških funkcija u tijelu.

2. Svjetlost nam pomaže pri odlasku na spavanje i pri buđenju – Jedna od osnovnih bioloških funkcija kojom upravlja svjetlost je san. Mozgu omogućava da zna kad sistemi koji održavaju budnost, trebaju preuzeti glavnu ulogu.

Kad počne padati noć, u organizmu se počinje oslobađati melatonin, hormon koji nam pomaže da zaspimo.

3. Može pomoći u borbi protiv insomnije – Metju Valk, neurolog koji istražuje obrasce spavanja, tvrdi da je dnevna svjetlost ključna za reguliranje spavanja. On ističe da, ako ste noćna ptica koja se bori s insomnijom, izlaganje jutarnjem sunčevom svjetlu može ubrzati vaš mozak i tijelo u pravom trenutku te pridonijeti tome da se osjećate pospano u vrijeme za spavanje.

Nivo serotonina

4. Utječe na raspoloženje – Dnevna doza prirodne svjetlosti nije važna samo za spavanje, ona nas čini sretnijima. Kad je organizam izložen sunčevoj svjetlosti koja dopire do mozga putem optičkih nerava, povećava se nivo serotonina, hormona koji utječe na raspoloženje.

Zimska depresija

Većina ljudi koji provode manje vremena na svjetlosti, poput osoba koje rade u noćnim smjenama, nerijetko se češće bore s depresijom.

Mentalno zdravstveno stanje koje se direktno povezuje s dnevnom svjetlošću tokom jesenjih i zimskih mjeseci, zove se sezonski afektivni poremećaj ili zimska depresija.

Osobe koje pate od zimske depresije, s kraćim danima postaju sve neraspoloženije. Depresija najčešće prestaje sa početkom proljeća.

Jače kosti

Sunčeva svjetlost jača kosti – Da bi organizam iz hrane apsorbirao kalcij i natrijev fosfat, ključne minerale za zdrave kosti, zube i mišiće, potreban mu je vitamin D, a u tijelu se stvara izlaganjem sunčevim zrakama.

Manjak tog vitamina može rezultirati krhkošću kostiju i njihovim deformacijama. Skoro svu neophodnu količinu tog vitamina možemo dobiti putem sunčevih zraka, zbog čega ga i nazivaju “sunčevim vitaminom”.

Može biti i opasno

Treba upozoriti da pretjerano izlaganje suncu može biti i opasno. Zbog toga je ljeti dobro izbjegavati direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti za vrijeme najtoplijeg dijela dana i obavezno koristiti kremu za sunčanje.

Utječe na imunitet

Većina ljudi osjeća se bolje kad sunce sija, a za to postoji i dobar razlog. Sunčeva svjetlost neophodna je za dobivanje vitamina D, koji utječe na brojne aspekte zdravlja. Među njima su prevencija različitih vrsta raka, odgađanje starenja kože, jačanje imuniteta i stabilnost krvnog pritiska.

Zadnje iz rubrike ZDRAVLJE

Najnovije na portalu »

Popularno

Nema aktuelnosti za ovaj period!

Facebook

Fotografija dana