Fisnik i Dafina Kumnova u petak pakuju kofere. On je ekonomista, a ona je diplomirala međunarodni menadžment. Socioekonomska situacija na Kosovu natjerala je ovaj mladi bračni par iz Mitrovice, iako sa fakultetskim diplomama i radnim mjestima, da u subotu krenu put Kanade.
Fisnik Kumnova je bio polaznik raznih obrazovnih treninga u Evropi i Sjedinjenim Državama, radio je u civilnom sektoru u Mitrovici i u Centru za medijaciju. Ali, s obzirom da se uglavnom radilo o projektima, budućnost je bila nesigurna jer su svi bili na određeno vrijeme.
“Ovakva situacija nije prikladna za mladog čovjeka od 28 godina koji želi da stvori porodicu, koji je završio školu, ima određeno iskustvo, i takva situacija ne pruža dovoljne uslove za socijalnu sigurnost. Potreba za boljim životom natjerala me je da sagledam alternative van Kosova i to 17 godina nakon rata”, kaži Fisnik u razgovoru za RSE.
Fisnik se prijavio preko jednog kanadskog programa koji traga za kvalifikovanim osobama. Uspio je da nostrifikuje diplomu, položio ispite koji se tiču jezika, tragao za poslom i dobio ga u Vankuveru.
Isto je uradila i njegova supruga, Dafina, koju takođe čeka posao. Posebno se zahvalio albanskoj dijaspori u Kanadi na pruženoj pomoći.
Otkako su ljudi u njegovom okruženju saznali da idu, kaže da je sve veće interesovanje njegovih prijatelja i članova porodice da krenu istim putem, te da im on u tome i pomaže.
Kako kaže, sramota je što kosovske institucije svih ovih godina nisu uspijele da izrade strategiju za budućnost kosovske omladine.
“Želim dovoljno hrabrosti svim ljudima koji odluče da ostanu na Kosovu. Zaista se divim svima koji su uspijeli da prežive u ovakvoj situaciji u kojoj ni kvalifikovani ne mogu da dobiju podršku ili mogućnost da idu napred. Sve riječi lidera i onih koji donose odluke su prazne i ne nude nikakvu alternativu za kosovsku omladinu”, kaže Fisnik.
On navodi kako ga boli kad vidi da se jako malo vodi računa o njegovoj rodnoj Mitrovici. Kako kaže, “biće kasno jednog dana kada se probude”.
“Godinama sam pokušavao da promjenim situaciju, bilo putem civilnog sektora ili političkih partija, ali nikada mi se nije dala mogućnost da napravim promjene onako kako bih volio. Pokušavao sam da dobro predstavim Kosovo u inostranstvu, trudio sam da pomognem omladini, ali nije bilo moguće. Nedostaje saradnja, a posebno je naglašena profesionalna ljubomora. U našem društvu više nema solidarnosti”, završava svoju priču Fisnik.
Sve je više sličnih primjera odlaska mladih ljudi sa Kosova u potrazi za boljom životnom perspektivom.
Na osnovu podataka Agencije za statistiku, na Kosovu raste stopa nezaposlenosti među ljudima sa visokom stručnom spremom. U 2013. više od 10 posto takvih je bilo bez posla, dok 2015. ta brojka porasla na 13 posto.
Inače, tokom prve polovine 2016. stopa nezaposlenosti na Kosovu iznosila je oko 27 posto, dok je među mladima bila oko 50 posto. Sindikati tvrde da je ta brojka mnogo veća. Oko 22 posto stanovništva živi u siromaštvu, sa manje od dva eura dnevno.
Izvršna direktorica Foruma za građansku inicijativu Dajana Berisha, koja već duže vrijeme radi sa mladim ljudima na Kosovu, posebno posljednje dvije godine, kaže raste razočarenje mladih i želja da napuste zemlju, čak i ilegalno. Ona dodaje da odliv mozgova na Kosovu traje godinama. Studenti odlaze radi bolje perspektive, a porodice radi boljeg obrazovanja njihove djece.
“Država šalje te ljude vani tako što ne čini ništa za njih. Mladi se tako odlučuju na odlazak. Tržište rada nije spremno da apsobira njihov ’mozak’. Studenti koji završe studije vani, koji se vrate na Kosovo kako bi doprinijeli, ne pronalaze poslove na kojima bi se dokazali. U tom smislu, država i obrazovne institucije nisu sposobne i nisu voljne da se bave ovim problemom”, kaže ona.
Berisha dodaje da obrazovanje na Kosovu nije usklađeno sa zahtjevima tržišta.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova u petak “zbog preopterećenosti poslom” nije bilo u mogućnosti da odgovori na pitanje koliko je građana sa visokom stručnom spremom napustilo zemlju, te su najavili odgovor za sljedeću nedjelju. Ni u Ministarstvu rada nismo mogli da dobijemo odgovor na pitanje šta čini država da reši ovaj problem.
Tokom 2014. desetine hiljada građana Kosova ilegalno je migriralo u zemlje Evrope.
