Život u lošim i štetnim društveno-ekonomskim okolnostima oduzimaju pojedincima dvije godine života, gotovo poput sjedilačkog načina života, prenose mediji.
Europa je suočena s ogromnim razlikama kada je riječ o zdravom starenju, kvaliteti življenja i duljini životnog vijeka osoba iz različitih društveno-ekonomskih grupa, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u britanskom znanstvenom časopisu Lancet.
Proučivši 48 studija koje su provedene ranije u Sjedinjenim Državama, Australiji i nekoliko europskih zemalja, znanstvenici su došli do zaključka da loše društveno-ekonomske okolnosti, poput niskog stupnja naobrazbe ili niske kvalificiranosti u poslu, životni vijek pojedinca mogu skratiti prosječno za 2,1 godinu.
Uživanje u duhanskim proizvodima život prosječno skraćuje za 4,8 godina, dijabetes za 3,9 godina, a sjedilački način života za 2,4 godine, podsjeća Lancet.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Lifepath, posvećenog zdravom i kvalitetnom procesu starenja, a financira ga Europska komisija.
“Svima nam je poznato da stupanj obrazovanja, financijski prihodi i posao utječu na zdravlje pojedinca, no malo je studija proučavalo u kolikoj su mjeri ti faktori važni”, objasnio je dr. Mika Kvimaki s londonskog University Collegea, koji je sudjelovao u istraživanju.
Voditelj projekta Lifepath Paolo Vineis dodaje kako je društveno-ekonomski status važan jer predstavlja izloženost pojedinca opasnim uvjetima i okolnostima tijekom cijeloga života.
Svrha Lifepatha je pokušati razumjeti biološke mehanizme na kojima se temelje socijalne razlike tijekom razdoblja starenja i zbog kojih društvene nejednakosti utječu na nejednakosti i kada je riječ o zdravlju pojedinca.
