Koja je razlika između islamskog buđenja i islamskog po­kreta?

ŠTA PODRAZUMIJEVAMO POD ISLAMSKIM POKRETOM?

Pod izrazom “islamski pokret” podrazumijevamo svena­rodno, zajedničko i organizovano djelovanje s ciljem vraćanja islama na vodeću poziciju u društvu, kao i u cjelokupnom ži­votu.

Islamski pokret je prije svega rad, i to kontinuiran i marljiv rad, koji nikako nije ograničen samo na puki govor, vazove i predavanja koje treba neko održati, na knjige ili članke.

Sve je ovo nesumnjivo potrebno, ali ipak to predstavlja samo dio aktivnosti pokreta, a ne pokret u cjelosti.

Allah dž.š., u Kur’anu kaže:

“I reci: Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici…” Et-Tavba, 105.

Islamski je pokret, dakle, narodno djelovanje zasnovano uglavnom na samomotivaciji i uvjerenju.

To je trud učinjen u ime vjere i ni zbog čega drugog osim radi Allahovog dž.š., zadovoljstva, nadajući se Njegovoj, a ne ljudskoj nagradi.

 Suština ove samomotivacije jeste nemir koji musliman osjeća kao rezultat kontradikcije između njegovog vjerskog uvjerenja, s jedne, i stvarnog stanja njegovog naroda, s druge strane.

Tada on kreće u akciju nošen ljubavlju prema svojoj vjeri, odanošću Allahu dž.š., Njegovom Poslaniku, Kur’anu i musli­manskoj zajednici, te osjećajem da su on i njegov narod zapo­stavili svoje obaveze.

Radeći to, stimulisan je svojom odlučnošću da ispuni obaveze, ukloni sve nedostatke, te tako doprinese oživljavanju zapostavljenih obaveza primjene Šerijata (islamskog zakono­davstva objavljenog od Allaha dž.š.).

Pored toga, trudi se da okupi ummet oko časnog Kur’ana, podrži Allahove prijatelje i suprotstavi se Njegovim neprija­teljima, oslobodi muslimanske teritorije od svake agresije ili strane dominacije, ponovo uspostavi sistem islamskog hila- feta onako kako to zahtjeva Šerijat, te obnovi obavezu širenja islamskog poziva.

Islamski pokret, pored toga što predstavlja djelovanje ši­rokih narodnih masa u ime Allaha dž.š., ujedno je i organizi­ran, zajednički rad.

Zajednički i organizirani rad mora biti predvođen odgo­vornim i iskrenim rukovodstvom, zatim mora imati čvrstu bazu i jasna shvatanja koja definišu odnos vodstva i baze.

Ta shvatanja moraju biti utemeljena na obavezujućoj i obaveznoj šuri (konsultaciji) i neophodnoj poslušnosti.

Islam ne poznaje stihijski (neorganizovan) zajednički rad.[1]

I pored toga što je zaglibljen u velike i ozbiljne pro­bleme, islamski svijet danas proživljava svojevrsno vjersko buđenje.

Razlika između ovog islamskog buđenja i islamskog po­kreta ogleda se u tome da pokret predstavlja organizovanu grupu (ili više njih) sa specifičnim ciljevima i jasnim usmje­renjima, dok, s druge strane, buđenje predstavlja generalni, uzburkani tok sastavljen od grupa i pojedinaca, kako onih or­ganiziranih, tako i neorganiziranih. Prema tome, buđenje je općenitije i šireg je opsega od pokreta.

Kada govorimo o pripadnicima islamskog pokreta, sva­kako da vodeća uloga pripada Muslimanskoj braći, jer su oni majka svih drugih islamskih pokreta, udruženja i grupacija.

Braća predstavljaju prije svega uspješnu školu islamskog odgoja u kojoj su ponikle nove generacije muslimana koji pra­vilno razumiju islam, koje u njega duboko vjeruju i primjenju­ju ga na sebi i u svojim porodicama.

Tako odgojene nove generacije muslimana bore se za uz­dizanje islamskih načela, primjenu islamskog vjerozakona i ujedinjenje islamskog ummeta.

Svi pripadnici svjetskog islamskog pokreta koji su ostali na kursu srednjeg puta, puta Muslimanske braće najviše su koristili islamu i muslimanima.

Srednji put ili islamska sredina kojoj težimo u našim ži­votima znači:

  1. sredina između zagovornika tijesnog mezhebizma i zago­vornika mezhebskog raspuštanja;
  2. sredina između sljedbenika sufizma i neprijatelja sufizma; sredina između zagovarača otvaranja prema svijetu bez regulativa i zatvaranja u sebe bez razloga; sredina između promotora razuma, iako se suprostavljaju jasnom tekstu, i onih koji ga zaobilaze čak i u razumijeva­nju prenesenih dokaza;
  3. sredina između onih kojima je tradicija neprikosnovena, iako su jasni znaci ljudske nemoći u njoj, i onih koji tra­diciju ignorišu potpuno čak i kada je rezultat savršenstva upute;
  4. sredina između onih posvećenih politici na račun odgoja, i onih koji potpuno zanemaruju politiku, pozivajući samo odgoju;
  5. sredina između onih koji požuruju berbu (islamskog rada) prije vremena i onih nemarnih koji dopuštaju da plodovi tog rada padnu u ruke drugih;
  6. sredina među onima koji žive samo sadašnjost, zanema­rujući budućnost, i onih koji pretjeruju u predviđanju bu­dućnosti;
  7. sredina između onih koji za organizacijske forme i vidove drže da su svete i da ih se treba slijepo pridržavati, i onih koji su daleko od bilo kakvog organizovanog rada; sredina između zagovornika internacionalizacije, koji se ne osvrću na lokalne prilike i onih koji zagovaraju strogi loka­lizam, bez ikakvih veza sa svjetskim islamskim pokretom;
  8. sredina između zakletih optimista koji zanemaruju mno­ge opasnosti i poteškoće i teških pesimista kojima je sve crno i ne vide svanuće poslije tmine;
  9. sredina između isticanja harama, kao da na dunjaluku ne postoji ništa što je halal i pretjerivanja u ohalaljivanju kao da vjerom nije ništa zabranjeno.

Ovo su odlike srednjeg puta, mada je u našim društvima danas pretežno zastupljeno priklanjanje ekstremizmu, pretje­rivanju ili prevelikoj popustljivosti što upućuje na dubinu krize koju preživljava naš ummet.

Nažalost, bilo je, a i danas ima onih pokreta koji su vođeni površnim shvatanjem islama i svijeta oko sebe završili kao mi­litantni i na taj način nanijeli veliku štetu islamu i muslimanima. U tome je razlika između Hamasa i El-Kaide koja nema jasno profilirane stavove i ciljeve što za posljedicu ima konfu­ziju u radu i djelovanju.

Hamas je tipičan izdanak Muslimanske braće koji ni za milimetar ne odstupa od srednjeg puta, i pored toga što radi i djeluje u gotovo nemogućim uslovima.

Zahvaljujući predanom i poštenom radu u društvenom sektoru, uspješnoj borbi protiv organizovanog kriminala i ko­rupcije, oružanoj borbi, Hamas je postigao impozantne rezul­tate i na taj način pobrao simpatije ne samo svojih sunarod­njaka, već i cijelog islamskog svijeta.

Isti taj islamski svijet neće moći izaći iz ove teške situacije u kojoj se sada nalazi sve dok se ne okrene islamskom pokretu i njegovom načinu rada i razmišljanja.

Duboko smo ubijeđeni da Hamas i njegov način rada može koristiti svim muslimanima, i iz tog razloga smo pristu­pili pisanju ovog skromnog rada kako bi naša čitalačka publika mogla podrobnije upoznati Hamas iznutra.

Fusnote:

[1]Dr. Jusuf Kardavi, Prioriteti islamskog pokreta, str. 15.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.