Hrana za dug život: Četiri moćne namirnice koje čuvaju creva, srce i šećer u krvi

Stručnjaci upozoravaju da većina ljudi unosi znatno manje vlakana nego što je preporučeno – procenjuje se da čak 95 odsto populacije ne zadovoljava dnevne potrebe.

Prema rečima istraživačice i dijetetičarke dr. Emili Liming, vlakna su povezana sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka debelog creva. Takođe pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, produžavaju osećaj sitosti i podržavaju zdravu crevnu mikrofloru.

Istraživanja pokazuju da povećanje unosa vlakana za samo pet grama dnevno može značajno smanjiti rizik od prevremene smrti i doprineti dugovečnosti. Umesto svakodnevnog konzumiranja salata, dr. Liming preporučuje uključivanje sledećih namirnica u ishranu, uz naglasak na važnost doručka kao ključnog trenutka za unos vlakana.

Dakle, prema dijetetičarki, ovo su namirnice koje doprinose povećanju unosa vlakana i dugovečnosti:

Crni pasulj

“Crni pasulj je bogat vlaknima i jednim od najsnažnijih antioksidanasa – polifenolima”, kaže dr. Liming za Vogue. Oko 170 grama dnevno povećava raznovrsnost crevnih bakterija i smanjuje upalu. Takođe sadrži prebiotička vlakna galakto-oligosaharide, koja ciljano hrane korisne bakterije.

Maline

Maline su ukusne i bogate vlaknima, pre svega zbog svojih semenki. Takođe su bogate antioksidansima i vitaminom C, a imaju malo šećera. Odlične su kao dodatak jogurtu, ovsenim pahuljicama ili kao samostalna užina.

Avokado

“Avokado sadrži više vlakana nego većina voća i povrća, a bogat je i zdravim mastima koje podržavaju metabolizam”, ističe dr. Liming. Svakodnevna konzumacija avokada može povećati nivo zdravih masnih kiselina i produžiti osećaj sitosti.

Čia semenke

Čia semenke sadrže čak 34 grama vlakana na 100 grama, što ih čini jednim od najbogatijih izvora vlakana među semenkama.

“Pomešajte razne semenke i orašaste plodove i dodajte ih u slana ili slatka jela”, savetuje dr. Liming. Mogu se posipati po salatama, dodati na tost s avokadom ili u jogurt sa bobičastim voćem.

“Ako ne možete da unesete dovoljno vlakana putem celovite hrane, kvalitetan dodatak može pomoći”, kaže nutricionistkinja Meg Gerber. Ipak, preporučuje proizvode bez dodatog šećera, veštačkih boja i nepotrebnih sastojaka.

izvor b92.net

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.