Nakon donošenja zakona u SAD o ekstrateritorijalnom mehanizmu oporezivanja stranih računa, švicarske banke su morale da pristanu na razmjenu podataka o vlasnicima imovine sa američkim vlastima. Sada su se milijarderi okrenuli novom načinu čuvanja zlata — oni koriste bivše bunkere švicarske vojske koji se nalaze u Alpima.
SAD su 2010. godine donijele Zakon o oporezivanju stranih računa. Prema njemu, banke su obavezne da predaju podatke o američkim poreskim obveznicima od 1. jula 2014. godine, a podatke o pravnim licima od drugog kvartala 2015. godine. Donošenje novog zakona je obavezalo švicarske banke da pažljivo provjeravaju svoje klijente, a paralelno sa time izazvalo je rast nove industrije privatnih skladišta, piše agencija „Blumberg“.
„Blumberg“ je saopštio da se zahtjevi američkih nadležnih služi o predavanju podataka klijenta švicarskih banaka ne odnose na jednostavna skladišta, čak i sa blindiranim vratima i naoružanim čuvarima. U tajnim skladištima, napravljenim i opremljenim u bivšim bunkerima, mogu da se čuvaju sve vrste vrijednosti, bez podnošenja izvještaja o sumnjivim klijentima Birou za kontrolu pranja novca SAD.
Podsjetimo, upravo podaci koje je sakupio Biro su poslužili kao povod za istragu o korupcionaškim skandalima u FIFA i brazilskom „Petrobrasu“.
Privatni preduzetnici su otkupili nekoliko stotina bunkera Oružanih snaga Švicarske i preuredili ih za čuvanje zlata.
„Trgovina zlatom čini značajno mjesto u švicarskoj ekonomiji. Iznenađen sam da vlasti ne preduzimaju efikasne mjere za praćenje pranja novca. Najvjerovatnije ne žele da kopaju u tom pravcu“, navodi „Blumberg“ riječi bivšeg agenta američkog trezora Džona Kasara.
U prvoj polovini 2016. godine, prema podacima Carinske službe Švicarske, u zemlju je ušlo rekordnih 1,357 tona zlata u vrijednosti od 40 milijardi dolara.
