Političke stranke su podjeljene u dva suprotstavljena bloka na čelu sa Demokratskom partijom Kosova Hashima Thaçija i Alijansom za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja od kojih svaki tvrdi da ima većinu i da će formirati vladu Kosova.
Proces formiranja Specijalnog suda za ratne zločine koje je počinila OVK je takođe u zastoju, a analitičari navode da zbog ovoga i drugih problema ” blijedi imidž” Kosova na međunarodnom planu.
Uz to mediji izvještavaju da je Kosovo ovih dana suočeno i sa najopasnijim vidom radikalizma i ekstremizma o čemu svjedoče i posljednja hapšenja, dok je poslije izvještaja glavnog tuzioca Klinta Viljamsona krenulo i licitiranje sa imenima potencijalnih osoba koja će biti na optuzeničkoj klupi, a pominjani su i i glavni komandanati OVK na čelu sa Thaçijem.
Komentarišući institucionalnu blokadu, direktor Centra za Balkanske studije u Prištini Fadil Lepaja rekao je da PDK Hashima Thaçija sa svojim novim, ”po mnogočemu čudnim” partnerima, nema dovoljan broj, odnosno ima samo trećinu poslanika, iako ima potpunu kontrolu u drustvu, čak i nad medijama i takozvanim civilnim društvom.
”To je postigla pozivajuci se na ratne zasluge, poslščeratne, narocito onih za proglašenje nezavisnosti. S druge strane nova koalicija oko Demokratskog saveza Kosova nije složna oko ciljeva i prioriteta nove vlade za koju oni imaju dovoljan broj poslanika, ” kaže Lepaja.
Prema njegovim riječima ”broj” njihovih poslanika je uslovljen ustupcima koje traži naročito pokret Samoopredjeljenje.
Srpska zajednica, ocjenio je, pokušava da nađe ravnotežu nakon Thaçijeve vlade i time postigne pregovaračku poziciju koja bi pogodovala ciljevima srpske zajednice na Kosovu.
”Tako se, uz rezerve međunarodne zajednice prema nekim ciljevima pokreta Samoopredjeljenje sve to pretvorilo u pravu političku pijacu u kojoj se Thaçijeva PDK nudi svima, nudi čak i položaj predsjednika vlade ali opet ne uspjeva da prikupi dovoljan ”broj” da bi sastavila vladu, ”rekao je analitičar.
S druge strane nova koalicija ne stiže da napravi prioritete prihvatljive za sve, dodao je on.
”U takvoj situaciji svi prave računice, a aktuelna koalicija na vlasti je postala destruktivna pokušavajući da sačuva vlast po svaku cijenu”, kaže Lepaja.
On smatra da su nedavna hapšenja ekstremista na Kosovu bila ishitrena i neselektivna po principu ”uhapsi svakog sa bradom” i da borba protiv ekstremizma ili terorizma ne daje rezultate kad se u to uvlači cijelo društvo i uz toliku buku.
”Nažalost ja mislim da je to samo loša propaganda koja ide u korist baš ekstremistima. Naime, nije isključeno da je sva ta buka u funkciji prikrivanja institucionalne blokade ali i drugih važnih procesa koji se u društvu dešavaju, a to je odlazak jedne grupe zvaničnika koji su mislili da zbog svojih ratnih zasluga imaju pravo da budu iznad zakona”, kaže Lepaja.
Po njegovm mišljenju dijalog u Briselu treba da bude nastavljen, iako je, kako ocjenjuje dosada bio prilično ”neiskren” a obije strane odugovlačile proces često prihvatajući dogovor tek pošto bi potpuno izmjenile suštinu nekog pitanja.
”Po mom mišljenju razgovore treba da vode snage okrenute budućnosti i Evropi a ne oni koji cijepidlače oko prošlosti. Prošlost je stvar historije ili zakona. Tu politika nema mnogo posla. A budućnost je zajednicka za sve narode Balkana,” zaključio je on, uz ocjenu da ”Srbija neće moći u EU sa teretom Kosova na svojim plećima, kao ni Priština dok ne sredi odnose sa srpskom zajednicom na Kosovu”.
