Ćevapi, pite, sir iz mijeha, slatko od guljenih šljiva, pekmez od jabuka, bosnski lonac sve ovo sa još niz drugih proizvoda čini drugačijom Bosnu i Hercegovinu. Međutim, oni se samo nazivaju tradicionalnim i brendom države, jer do sada ništa nije registrovano kao bh. proizvod.
Veliki gubici
-Gubici koji postoje zbog nebrendiranja naših proizvoda još niko nije izračunao, ali sigurno se radi o sumi koja se broji u milionima i sigurno je veća od one koja bi se trebala uložiti u njihovu zaštitu i promociju, a nakon čega bi imali dobitke. Novac nam izmiče iz ruku, samo zato što nismo svjesni koji potencijal imamo – objasnio je Enver Sarvan, izvršni direktor Nezavisnog biroa za razvoj u Gračanici.
Siguran korak prema brendiranju je i zaštita oznaka izvornosti i geografskog porijekla, naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH. Oni navode kako se na prostorima BiH do sada nije ni jedan bh. proizvod zaštitio po ovom principu, dok su u Hrvatskoj i Sloveniji zaštitili više od 10 proizvoda, a neki od njih su istarski pršut i slovenski med.
U Sloveniji Prekmurska gibanica i Bjelokranjska pogača imaju zaštićene oznake tradicionalnog ugleda, a u BiH zbog nepostojanja standarda u proizvodnji i jedinstvene tehnologije mnogi resursi propadaju, navodi Sarvan.
-Pekmez od jabuka skoro nigdje u svijetu se ne proizvodi, jer on se većinom pravi od takozvanih jabuka „divljaka“ koje rastu na našim područijma. On može biti jedan od mnogih proizvoda specifičnih za BiH koji bi mogli plasirati na druga tržišta – naveo je Sarvan.
Da bi proizvod bio u kategoriji tradicionalnog, mora zadovoljiti kriterije koji vrijede u Evropskoj uniji, a BiH je tek na početku puta ka tome. To podrazumijeva tačne strandarde u prozvodnji, porijeklo sirovine, jasnu tehnologiju, naveo je Sarvan.
Veliki kapacitet
-Mi smo tek prije četiri godine ušli ozbiljnije u taj posao. Za početak smo trebali utvrditi i mapirati proizvode koji bi mogli imati značenje tradicionalnog. Imamo 15-tak proizvoda, a jedan od komercijalnih u tom smislu je svakako gradačačka suha šljiva, jer iza nje se nalazi sjajna tradicija i veliki kapacitet u prirodi – rekao je Sarvan.
On dodaje kako se trenutno pravi baza za registraciju proizvoda, u kojoj će biti sve jasno povezano i definisano. Centar za promociju tipičnih porizvoda koji se nalazi u Tuzli trebao bi uskoro biti i otvoren kao i objekat u Odžaku u kojem će biti proizvodnja tipičnih bh. proizvoda.
Za brendiranje 100.000 KM
Sve što se može povezati s našom državom može postati brend. Ličnosti, zgrade, institucije. Sve se može brendirati i naplatiti. Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma u FBiH, za Faktor kaže da imamo dovoljno resursa da bi svaka općina mogla da ima svoj brend.
-Ja pozivam sve općine da same vide šta je njihov brend, da shvate da su oni pokretač svog razvoja. Oni nam trebaju pomoći pri brendiranju. Nedavno je Vlada FBiH usvojila program za razvoj turizma vrijedan milion maraka, od toga će se 100 hiljada potrošiti u razvoj brendiranja, izradu turističkih suvenira i razvoj ruralnog turizma u FBiH, sa posebnim akcentom uključivanja mladih žena – navela je Đapo.
