O Humi Kosači se u bosanskoj historiografiji zna veoma malo, s obzirom da nikad nije došlo do ozbiljnijeg proučavanja svih okolnosti prihvatanja islama od strane bošnjačkog plemstva u 15. i 16. stoljeću, a još manje su se u tom kontekstu isticale pojedine ličnosti.
Njena pojava bila je posebna i krajnje simbolična s obzirom da je bila prva bošnjačka plemkinja koja je rođena kao muslimanka. Ono što je posebno interesantno jeste da Huma Kosača objedinjuje u svojoj ličnosti evropsko plemičko porijeklo od strane oca i osmansko od strane majke, što je jedinstven slučaj u historiji.
Ovdje ćemo navesti njeno rodoslovlje:
Huma-hatun Kosača kćer je Ahmed-paše Hercegovića Kosače i princeze Hundi-hatun. Otac joj je dao ime po Humu (Hercegovini). Njen djed sa očeve strane bio je Herceg Stjepan Kosača, a sa majčine sultan Bajazid II, a pradjedovi knez Vukac Kosača i sultan Mehmed Fatih. Baka sa očeve strane bila je kneginja Barbara Bavarska, a sa majčine Bulbul sultanija. Tetka sa očeve strane bila je Katarina Kosača, a sa majčine princeza Seldžuka, majka Gazi Husrev-bega. Njen dajdža je bio sultan Selim.
Prvi rođaci: Ishak-beg Kotromanić, Katarina mlađa Kotromanić, Gazi Husrev-beg, Skender-beg Crnojević, sultan Sulejman itd.
Huma Kosača udala se za Mehmed-bega Alibegovića sa kojim je živjela do kraja života u Mostaru, gdje je podigla brojne vakufe. Interesantno je napomenuti da je imala tri brata, od kojih je Ali-beg bio prvi bošnjački pjesnik na orijentalnim jezicima, a drugi brat, Ahmed, prvi bošnjački hafiz.
Nažalost, danas ni jedna ustanova, ili ulica u Bosni i Hercegovini, ne nosi ime Hume Kosače, niti je život ove Bošnjakinje ozbiljnije istraživan u našoj historiografiji.