IZ godine u godinu sve više stranih državljana formalno traži azil u Srbiji. Prošle godine, prema zvaničnim podacima Vlade, zahtjev za političko utočište u Srbiji podnijele su 2.723 osobe, od čega 86 odsto muškaraca. Među azilantima bilo je i 744 djece, a od toga čak 501 samo, bez pratnje. Ova brojka je za nijansu manja nego godinu prije toga, ali zato su procjene da je broj ilegalnih migranata bio daleko veći.
Kao i prethodnih godina, među pridošlicama najviše je bilo Avganistanaca, Somalijaca, ali i Sirijaca, takođe i Pakistanaca, Alžiraca… Bilo je i nekoliko Egipćana, Indijaca, žitelja Južne Afrike, čak i jedan Makedonac!
– Broj Sirijaca u azilu raste, mada je bilo mnogo i onih koji su se lažno predstavljali kao Sirijci, iako su došli iz Sjeverne Afrike, iz zemalja Magreba. To čine u nadi da će dobiti bolje uslove u azilnom sistemu i povećati svoje šanse da u Evropi dobiju zaštitu – kaže Radoš Đurović, iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila.
U Centru primećuju i da je veći broj ljudi porjeklom iz Eritreje nego ranije. Uglavnom je riječ o hrišćanima i regrutima, koji bježe od dugotrajnog služenja vojnoj roka, koji u ovoj zemlji umije da potraje deceniju, pa i više.
Takođe, u 2012. registrovan je i dolazak ljudi iz Zapadne Afrike, kojih ranije nije bilo. Kako se nasilje u Maliju širilo, tako u Srbiju pristižu i bJegunci iz ove zemlje, njih 30 krajem godine.
Skoro svi migranti i azilanti ulaze u Srbiju preko Makedonije, Kosova i Grčke. Sve je više i porodica koje se ovdje prijavljuju samo da bi predahnuli na daljem putu ka Evropi. Lane je bilo više od 90 porodica, a dvoje djece čak je krenulo u redovne srpske škole.
Naravno, najveći broj migranata nikada i ne zatraži azil, već samo prolazi kroz Srbiju ka Mađarskoj, i sve više ka Hrvatskoj. Procjene Centra su da je prošle godine brojka „ilegalaca“ premašila 17.000!
– Od 6.850 stranih državljana, koliko je apliciralo za azil od donošenja zakona, 2008. godine, samo za petoro je odobrena supsidijarna zaštita. Troje njih je prošle godine dobilo izbjeglički status, što je kod nas najjači mogući status – kaže general Nenad Banović, načelnik Uprave granične policije i predsjednik Vladine komisije za praćenje bezviznog režima.
Oni koji su dobili takozvanu supsidijarnu zaštitu nisu ispunjavali uslove za azil, ali su uspjeli da dokažu da bi im povratkom u matičnu zemlju bila ugrožena bezbjednost.
Na sve glasnije primjedbe da bi migranti iz trećeg svijeta mogli da Srbiji naprave problem na putu evrointegracija, jer je ideja Brisela da Balkan postane tampon zona u kojoj će se svi došljaci iz Afike i Azije zadržati, Banović odgovara:
– Naš odnos sa EU po ovom pitanju je partnerski. Bilateralnim i trilateralnim akcijama, kao i učešćem u Fronteksovim operacijama (EU agencija za kontrolu granica), pokušavamo zajedničkim snagama da suzbijemo ilegalne migracije i zaštitimo šengenski prostor od najezde migranata.
