Čak i zvukovi koji nisu preglasni ubrzavaju otkucaje našeg srca, pokazali su rezultati novog istraživanja.
I mala razina buke koja je prisutna u svakodnevnom životu, primjerice zvonjava mobitela ili razgovor koji slijedi nakon zvonjave, može kratkotrajno uticati na rad srca, pokazali su rezultati nove, male studije.
I mala razina buke šteti srcu?
Studija je uključila 110 odraslih osoba koje su nosile prenosive monitore za mjerenje srčanih funkcija, a stručnjaci su utvrdili da su se otkucaji srca ubrzavali kako je rasla izloženost buci – čak i kada se buka zadržala ispod 65 decibela.
Primijećen je i negativan učinak buke na varijabilnost otkucaja srca – mjeru prilagodbe srca na ono što se događa oko vas. Veća varijabilnost u intervalima između otkucaja srca smatra se boljom; kada smo opušteni, razmak između otkucaja srca je dulji u udisaju, a kraći u izdisaju. Kada su ljudi pod stresom, neke od tih prirodnih varijacija se gube, a treba spomenuti i da su prethodne studije povezale manju varijabilnost otkucaja srca s povećanim rizikom od srčanog udara.
Znači li sve ovo da su vam potrebni čepići za uši kako biste zaštitili srce? Zapravo i ne, tvrde stručnjaci. Za bilo koju osobu, učinci svakodnevne buke na funkcije srca su neznatni, kaže Charlotta Eriksson, stručnjak sa švedskog Karolinska Instituta. No, s obzirom da smo svi izloženi buci, čak i manji učinak na zdravlje srca može biti važan na razini široke populacije, kaže Eriksson, koja je proučavala uticaj buke u prometu – od autocesta do aerodroma – na krvni tlak i funkcije srca.
Ono što je zanimljivo, kaže Erikssen, je da su niže razine buke usporavale aktivnost parasimpatičkog sistema, koji djeluje kao “kočnica”, snižava broj otkucaja srca i potiče opuštanje krvnih žila. Glasniji zvukovi, pak, ubrzavali su aktivnost simpatičkog sistema koji potiče brži rad srca i sužava krvne žile.
Novo je istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Health Perspectives.
Pazite na zdravlje srca
I druga istraživanja kontinuirano povezuju radna mjesta s puno buke s povećanim rizikom od srčanih bolesti. No, rezultati su neujednačeni kada je u pitanju buka poput prometne. Primjerice, možda živite u bučnom dijelu grada, ali imate kvalitetne prozore koji vaš štite od vanjskih zvukova. Također, neki su ljudi osjetljiviji na buku nego drugi.
Spomenuto istraživanje nije rađeno s namjerom otkrivanja koliko je buke štetno za srce. No, pitanje koje sada treba podrobnije istražiti je mogu li kratkotrajni učinci buke, koji se tokom vremena ponavljaju – u konačnici uticati na zdravlje srca, posebno kod osoba koje boluju od nekih hroničnih oboljenja.
