Tokom gotovo dva sata posmatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu.
Prvo opažanje bilo je 12. aprila kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari. Nakon toga 22. aprila stigla je dojava i snimci o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane ostrva Vis i prema ostrvu Sv. Andriji.
Veliki kit (Balaenoptera physalus) druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i okeanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 metara, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 metara.
Veliki kitovi trajno žive u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne migrira prema polarnim područjima tokom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izolovanosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski okean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske.
Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko hiljada što ovu populaciju čini ugroženom. U Sredozemnom moru veliki kitovi žive uglavnom u zapadnom dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko.
Kitovi su miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u Hrtavstkoj zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje.
