Kosovo koje je ponovo u rukama „komandanata“ i Makedonija nakon državne krize su neke od tema kojim se ovog petka bave komentatori štampe na njemačkom jeziku.
„Kosovo ostaje u rukama ‘komandanata'” naslov je teksta objavljenog u listu „Neue Zürcher Zeitung” (NZZ). Autor teksta piše da će bivši komandanti albanske Oslobodilačke armije Kosova (OVK) Ramush Haradinaj ponovo biti premijer.
U tekstu se podsjeća da su bivši komandant UÇK, kosovsko-švicarski milijarder i stranka srpske manjine formirali novu vladu na Kosovu. „Haradinaj kao premijer neće imati lak zadatak. Od 120 mjesta u parlamentu on kontroliše 63″, piše NZZ.
Dobitnici trenutne političke konstalacije su, kako piše NZZ „mnogi koji zahvaljujući svojoj lojalnosti imaju manju ili veću korist, bilo kroz zapošljavanje ili dobijanje određenih poslova na tenderima. S druge strane su gubitnici svi drugi koji moraju živjeti u sistemu koji ne funkcioniše na osnovu toga koliko je ko sposoban nego po poznanstvu.”
Pokret „Samoopredjeljenje” je u vrh prioriteta stavio ukidanje takvog sistema i zahvaljujući populističkom, ali i ekonomski diferenciranom dnevnom redu, na Kosovu postao druga stranka po snazi. „Ovaj pokret će bez sumnje nastaviti militantnu opozicionu politiku. Otkako postoji nova koalicija”, izjavio je za NZZ publicista Veton Surroi. „autobuski saobraćaj se iz Prištine u pravcu mađarske granice ponovo povećao. Kao i poslije izbora održanih prije dvije godine mladi kreću na put prema EU.”
NZZ također podsjeća da je Haradinaj već jednom bio premijer i to 100 dana. Bilo je to prije nego što ga Haški tribunal protiv njega podigao optužnicu u proljeće 2005. godine. U optužnici mu se predbacuju zločini protiv čovječnosti i ratni zločini protiv civila. 2008. godine je oslobođen. Proces je kasnije ponovljen, ali je i nakon njega Haradinaj pušten na slobodu. „Za vrijeme procesa je Haradinaj ostao politički aktivan i bilo je jasno da se neće smiriti dok ponovo ne dođe na premijersku dužnost.”
„Jedno je sigurno”, piše dalje NZZ: „Beograd daje prednost Haradinaju u odnosu na pokret´Samoopredjeljenje´ koje je za prekid procesa normalizacije odnosa sa Srbijom i umjesto toga za vođenje ´unutrašnjeg dijaloga´ sa kosovskim Srbima. Protivljenje pokreta Samoopredjeljenje protiv graničnog sporazuma sa Crnom Gorom će i dalje dijeliti parlament. Ostaće malo vremena da se brine o teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi stanovništvo. Ukoliko nova vlada i saopšti da se nastavlja proces normalizacije sa Srbijom, njegovo sprovođenje će biti još teže”, piše NZZ.
(DW)
