Naše tijelo sadrži 10 puta više bakterijskih nego ljudskih ćelija

Broj bakterijskih ćelija daleko nadmašuje broj ljudskih, i to čak 10 puta, kaže Karolin Bohač, mikrobiologinja s Univerziteta u Ajdahu.

Međutim, ne brinite: većina ovih bakterija je od pomoći. Ustvari, bez njih ne bismo mogli da preživimo. Naprimjer, bakterije proizvode hemikalije koje nam pomažu da iskoristimo energiju i hranljive materije iz naše hrane.

Koliko god vam to nezamislivo zvučalo, najveći dio ćelija vašeg organizma uopće ne pripada vama. Od nevidljivih gljivica između prstiju na nogama do oko kilogram bakterija u digestivnom sistemu, ljudsko tijelo bi prije trebalo posmatrati kao hodajuću mnogovrsnu skupinu, koja se sastoji od ljudskih ćelija, bakterija, gljiva i virusa, nego kao poseban organizam. 

Do ovih zaključaka došli su i naučnici s “Imperijal” koledža u Londonu. Više od 500 različitih vrsta bakterija postoji u našem organizmu i mogu činiti grupe s više od 100 triliona ćelija. Kada govorimo o broju ljudskih ćelija u čovjekovom organizmu, njih ima “samo” nekoliko triliona. Ovaj rad baca potpuno novo svjetlo na evoluciju, gdje bi termin “postajanje mnogovrsnog”, prije nego “postanak vrsta”, mogao predstavljati darvinizam 21. stoljeća.

Istraživanja naučnika

Prema istraživanju naučnika s “Imperijal” koledža, bakterije evoluiraju jako brzo: mogu da prođu kroz hiljade generacija za samo jednu ljudsku. Ovo ima dvije vrlo bitne posljedice. Prva je da tokom vašeg života vaša bakterija može promijeniti svoje gene, dok vi vaše ne možete. Moguće je da crijevne bakterije brzo evoluiraju u odgovoru na kratkoročne promjene u vašoj sredini, naprimjer promjene režima ishrane.

Druga posljedica je još zanimljivija. Ako bakterija može evoluirati tako brzo, može biti da je ono što smatramo ljudskom evolucijom – kao sposobnost da varimo novu hranu sa pojavom agrikulture – ustvari bakterijska evolucija. Znamo da su u posljednjih 10.000 godina “bezobrazne” bakterije (one koje izazivaju bolesti kod ljudi, domaćih životinja i biljaka) prošle kroz dramatične genetičke promjene. Možda su kroz takve promjene prošle i neke “prijateljske” bakterije.

Različitost vrsta bakterija na vašoj koži je izvanredno velika. Ako bismo pregledali samo vaše ruke, svaki vaš prst bi na sebi imao posebnu klasu mikrostanovnika.

Najveći dio ćelija vašeg organizma uopće ne pripada vama - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Najveći dio ćelija vašeg organizma uopće ne pripada vama Foto: Ilustracija

Važna uloga bakterija

Bakterije u digestivnom traktu su potpuni hit. Mi smo njima veoma potrebni, ali i bakterije i uopće mikroorganizmi imaju važnu ulogu za nas, u varenju hrane i usklađivanju našeg imunološkog sistema. Oni stvaraju molekule koji su potrebni našim enzimima da funkcioniraju ispravno. Mikroorganizmi čak učestvuju i u finom podešavanju koji će od naših gena biti aktivan, a koji ne. Postoje i neki rezultati istraživanja koji govore u prilog njihovoj važnoj ulozi u normalnom razvoju srca. Na kraju, neki rezultati ukazuju na to da mogu utjecati i na apetit, čak i na neke oblike ponašanja.

Sve zajedno, mikroorganizmi iz vaših organa za varenje snabdijevaju vas količinom gena mnogo većom nego onom koja se nalazi u humanom genomu. Štaviše, dok su ljudi međusobno veoma slični na nivou genoma, genomi njihovih mikroorganizama drastično se razlikuju. Šta dovodi do razlika? Na to utječe različita vrsta ishrane. Ishrana bogata šećerima i mastima favorizira tipove mikroorganizama koji su efikasniji u iskorišćavanju hrane bogate energijom.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.