Više od 40 posto azilanata koji su stigli u prvoj polovini 2015. godine u Njemačku potiče sa Zapadnog Balkana, pokazuju podaci koje su sakupili njemačke institucije i mediji. Ovakve cifre izazvale su žestoke reakcije u najrazvijenijoj ekonomiji Europe i jednom od glavnih oslonaca Europske unije.
Reakcije se kreću od povratka viznog režima, postrožavanja azilantske politike Njemačke, do smanjenja izdvajanja iz budžeta za azilante.
Izvršni direktor Udruženja njemačkih gradova i općina Gerd Landsberg, za Al Jazeeru kazao je kako je potrebno odagnati lažne nade onih Balkanaca koji planiraju krenuti u Njemačku kako bi tražili azil i odobrenje za ostanak u ovoj europskoj državi, jer će to dobiti samo svaki stoti azilant, odnosno 99 posto njih neće dobiti dozvolu za ostanak u Njemačkoj.
„Ove godine će broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku premašiti 500.000, a blizu 40 posto njih dolazi iz balkanskih država. Za veći dio Balkana se kaže da su sigurne države porijekla i zbog toga se na njih ne odnosi njemački zakon za azil“, istakao je.
Generalno, status izbjeglica odobren je za 34,7 posto aplikanata, ali se najveći broj njih odnosi na ratom i drugim nasiljem pogođene države (Sirija, Irak, Afganistan…)
„Moramo pravedno razložiti stvari ovdje: Pravo na azil za cilj ima zaštitu osoba kojima prijeti politički progon, opasnost od rata. Cilj (ovom pravu) nije pomoć za ekonomske izbjeglice, iako njihovi razlozi za dolazak u Njemačku, poput teške situacije u njihovoj domovini, su razumljivi sa subjektivnog gledišta“, objašnjava Landsberg.
„Međutim, pogrešno je kreirati lažne nade. Stopa priznavanja izbjegličkog statusa za kandidate iz balkanskih država je ispod jedan posto, odnosno više od 99 posto njih ne ispunjava neophodne uvjete da bi im se dozvolio ostanak u Njemačkoj.“
Odlazak ili deportacija
Izvršni direktor Udruženja njemačkih gradova i općina, koje čini 11.000 velikih, srednjih i malih zajednica, kaže kako je neophodno ubrzati procedure odobrenja azila kako bi se smanjio broj izbjeglica.
„Odluka o tome da li će se nekome odobriti azil ili ne treba biti donesena već u preliminarnim prijemnim centrima i to što je brže moguće. Kada se odobri azil, tek tada se izbjeglice trebaju proslijediti lokalnim vlastima i centrima. Oni kojima se ne prizna status azilanata moraju napustiti državu ili biti deportirani“, rekao je Landsberg za Al Jazeeru.
Na kraju razgovora, on ističe kako je neophodno uraditi više kako bi se smanjio broj takozvanih ekonomskih izbjeglica.
„Ovo se posebno odnosi na balkanske države. Neophodan je akcioni plan kako bi se značajno smanjio broj ekonomskih izbjeglica kako bi se moglo pomoći onim izbjeglicama koje su u stvarnoj opasnosti i koje su zaista progonjene. Kako bi se potkopali poticaji na migracije, Europska unija i njene države članice, imaju zadatak da stvore program koji će unaprijediti uvjete za život i ekonomske okolnosti na Balkanu“, kazao je on.
Prilikom predstavljanja podataka o azilantima u Njemačkoj za prvu polovinu 2015. godine, ministar unutrašnjih poslova ove države i član Kršćanskodemokratske unije (CDU) Thomas de Maiziere kazao je kako „trenutni dotok tražilaca azila donosi velike izazove za nas“, te kako je veoma važno da se „brzo i jasno napravi razlika između ljudi koji su zaista u opasnosti i drugih osoba koje dolaze zbog drugih okolnosti“.
Poslati jasnu poruku
Manfred Weber, lider Kluba kršćanskodemokratskih i konzervativnih partija u Europskom parlamentu i član CSU-a, zaprijetio je državama Zapadnog Balkana sa žestokim posljedicama zbog visokog broja izbjeglica iz ovog dijela Europe.
On je za Die Welt kazao kako EU državama-kandidatima, poput Srbije i Albanije, treba poslati jasnu poruku da se nepoštivanje zakona o azilu neće tolerirati.
„Ukoliko Zapadni Balkan nastavi sa nepoštivanjem europskog zakona o azilu, Europska unija treba ponovo uvesti viznu politiku prema ovim državama. Stalno kršenje ovog zakona žestoko otežava pregovore o pridruženju Srbije i Albanije i svakako može odgoditi napredak ka pridruženju“, istakao je Weber.
Markus Soeder, ministar finansija Bavarske, jedne od najjačih pokrajina Njemačke, pozvao je da se ukine mjesečno izdvajanje od 140 eura za izbjeglice.
„Za mnoge ljude sa Balkana, ovaj novac je ključan pri donošenju odluke da nam dođu“, rekao je on.
Ovakvu ideju ranije je za Frankfurter Allgemeine Zeitung, iznio i predsjednik BAMF-a Manfred Schmidt.
Predsjednik Vlade Bavarske, Horst Seehofer, koji je odbio poziv Al Jazeere za razgovor, prošlog vikenda je rekao kako se status sigurne države, koji od ranije imaju Srbija i BiH, treba proširiti i na Albaniju, Kosovo i Crnu Goru, a sa njim se slaže i Gerd Landsberg.
Smanjiti izdvajanja za izbjeglice
U razgovoru za Welt am Sontag, Seehofer je kazao: „Širenje liste sigurnih država trebalo bi biti jedna od nekoliko mjera. Siguran sam da treba ponovo uvesti i viznu politiku prema balkanskim državama.“
Dodao je i kako se svi benefiti koje dobijaju ljudi iz „sigurnih država“ trebaju značajno umanjiti.
Sve češći su pozivi državne i vlada pokrajina za uvođenje viznog režima, jer smatraju kako „problem treba sasjeći u korijenu“. Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke u nekoliko navrata je navelo kako je „ukidanje viza za građane Srbije, Makedonije i BiH 2009. i 2010. godine umnogostručilo broj zahtjeva za azil u Njemačkoj“.
Zapravo, EU je već reagirala na povećanje broja izbjeglica. Pod pritiskom nekoliko članica, uključujući Njemačku i Veliku Britaniju, Unija je 2013. godine otvorila mogućnost da se za balkanske države ponovo uvede vizni režim na ograničen period, ali je navedeno kako se to može uraditi samo u vanrednim okolnostima. Do sada nijedna članica EU nije zatražila ovakvu reakciju.
Kritičari uvođenja vize ističu kako stanovnici Kosova još trebaju vizu, a da je njih ove godine najviše, iza Sirijaca.