Vijeće njemačkih pokrajina u petak je utrlo put zakonu kojim će Srbija, Makedonija i BiH biti proglašene „zemljama sigurnog porijekla“ – što znači da će zahtjevi za azil građana tih zemalja paušalno i ekspresno biti ocjenjivani kao neosnovani. Zakon je izglasan uz velike muke, tek pošto je rukovodstvo stranke Zelenih u Baden-Virtembergu odstupilo od partijske linije i glasalo za zakon. „Ranije su Zeleni bili stranka građanskih prava. Stoga su se zalagali da ljudi koji u Njemačkoj traže utočište i u najmanju ruku imaju pravo da se njihov slučaj detaljno razmotri“, piše ugledni Frankfurter rundšau.
Drugačije stvari vidi Manhajmer morgen koji piše da je „Krečman dokazao da zna kako funkcioniše politika. Ta tvrdnja ne važi za većinu njegovih partijskih kolega, kada se radi o azilu. Oni i dalje istrajavaju na utopijskim zahtjevima. To je jedan od razloga što na saveznom nivou sjede u opoziciji.“ Slično piše i Rojtlinger general ancajger koji hvali Krečmana jer je „dobro pregovarao“, odnosno u zamjenu za svoju podršku isposlovao da tražioci azila i azilanti brže steknu pravo na slobodno kretanje i zapošljavanje. „Niko ne može imati ozbiljnih sumnji da su Srbija, Makedonija i BiH sigurne zemlje. Sve balkanske države čak imaju izgled da pristupe Evropskoj uniji.
Većina tražilaca azila iz ovih zemalja su Romi, veliki broj njih želi u Njemačku jer su siromašni, a ne jer su politički progonjeni“, dodaje se u komentaru.List kritikuje Vinfrida Krečmana, pokrajinskog premijera Baden-Virtemberga, jer je ovaj „komad identiteta Zelenih prodao na pijaci pogrešno shvaćene politike“. „Možemo se sporiti da li je politički azil pravo rješenje za ove ljude koji bježe od bijede i društvene izopštenosti. Ali ne radi se (samo) o tome. Trenutno prisustvujemo eroziji prava na azil uopšte.“
U svom stilu nadovezuje se i tiražni tabloid Bild: „Ovdje nemamo posla sa banana-republikama ili terorističkim režimima. To su zemlje-kandidati za ulazak u EU, koji podržavaju i Zeleni. Proglašenjem tri države za sigurne ne suzbija se temeljno pravo na azil, već zloupotreba tog prava. A to pomaže onima koji su zaista progonjeni.
Mitelbajeriše cajtung se osvrće i na cijenu koju je Krečman morao da plati – svrstavanje tri balkanske države u grupu sigurnih. „To je prihvatljivo samo ako Berlin izvrši pritisak na ove države – ali i na članice EU: Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku – kako Romi u tim zemljama ne bi dalje bili maltretirani.“ Iako pozdravlja kompromis, Noje vestfeliše dodaje da svrstavanje tri bivše jugoslovenske republike u sigurne ostaje sporno. „U pojedinačnim slučajevima će tamošnji Romi i dalje moći da zatraže azil, ali politički progon mora biti dokazan detaljno i odmah. To do sada gotovo nikad nije uspjevalo. Sigurno je tačno da su Romi u zemljama porijekla izopšteni. Ipak, važnije od azila je izvršiti pritisak na kandidate za EU kako bi svima obezbijedili dostojan život.““ Vezer kurir piše da je broj prihvaćenih zahtjeva za azil iz Srbije, BiH i Makedonije skoro na nuli. „Njihovo proglašenje zemljama sigurnog porijekla ne mijenja ništa u suštini pravnog stanja.
Tražioci azila će jednostavno nekoliko nedjelja ranije biti poslati kući. Real-političar poput Krečmana to dobro zna. Vrijedno je poštovanja što se usudio da to i pokaže.“
